Nadležnosti državnih tužilaštava
Vrhovno državno tužilaštvo
Kao krovno tužilaštvo državnotužilačke organizacije, Vrhovno državno tužilaštvo zaduženo je za nadzor rada Specijalnog, viših i osnovnih državnih tužilaštva, kroz neposredan uvid u rad svakog državnog tužilaštva.
Vrhovno državno tužilastvo postupa i u predmetima međunarodne pravne pomoći, u skladu sa zakonom i potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Takođe, podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv pravosnažnih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravosnažnim odlukama, ako je povrijeđen zakon.
Specijalno državno tužilaštvo
Specijalno državno tužilaštvo nadležno je za krivična djela organizavanog kriminala, korupcije (ako je visoki javni funkcioner izvršio krivična djela zloupotreba službenog položaja, prevara u službi, protivzakoniti uticaj, navođenje na protivzakoniti uticaj, primanje mita, davanje mita), pranja novca, terorizma i ratnih zločina.
Viša državna tužilaštva
Viša državna tužilaštva nadležna su za krivična djela za koja je, kao glavna kazna, propisana kazna zatvora preko 10 godina.
Osnovna državna tužilaštva
Osnovna državna tužilaštva nadležna su za gonjenje učinilaca krivičnih djela za koja je zakonom, kao glavna, propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina.
Kako se podnosi krivična prijava
Kako se podnosi krivična prijava?
Odgovor na pitanje kako se podnosi krivična prijava veoma je jednostavan i glasi – na način na koji je osobi koja podnosi krivičnu prijavu najprihvatljiviji.
Krivična prijava može da se otkuca i na adresu tužilaštva pošalje mejlom, faksom ili poštom. Krivična prijava može da se napiše i rukom i da se preda državnom tužilaštvu ili nekom drugom državnom organu.
Ukoliko se krivična prijava podnosi nekom drugom državnom organu, taj organ će krivičnu prijavu primiti i proslijediti je nadležnom državnom tužilaštvu, koje jedino može da donese konačnu odluku o ishodu krivične prijave.
Svaki građanin treba da prijavi krivično djelo ukoliko ima saznanja da je ono učinjeno. Svaki građanin dužan je da prijavi krivično djelo ukoliko je ono učinjeno na štetu maloljetne osobe.
Da bi se građanima maksimalno olakšalo prijavljivanje krivičnog djela, nije propisana posebna forma krivične prijave. Od same forme važniji je sadržaj obavještenja da je krivično djelo učinjeno.
Važno je navesti što više podataka o događaju koji se prijavljuje, kao što su vrijeme, mjesto, opis samog događaja, jer upravo na osnovu tih informacija državni tužilac odlučuje da li je krivična prijava osnovana ili nije.
Svaka krivična prijava se provjerava. Prvo se utvrđuje se da li se prijavljeni događaj zaista i desio.
Provjeravaju se i svi drugi navodi iz krivične prijave, kako bi se utvrdilo da li postoje dokazi da je lice, koje se prijavljuje, izvršilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.
Ukoliko neko podnese prijavu za događaj koji se, u stvarnosti, nije desio ili prijavi osobu koja nije učinila krivično djelo snosi odgovornost zbog krivičnog djela lažno prijavljivanje. Zbog lažnog prijavljivanja odgovaraju i oni koji na sebe preuzimaju odgovornost za djelo koje u stvari nisu učinili.
Krivična prijava može da se podnese i lično.
U tom slučaju podnosioca krivične prijave primiće dežurni državni tužilac i uzeti izjavu na zapisnik. To znači da će svi podaci koji se saopšte državnom tužiocu biti zapisani. Podnosilac krivične prijave, nakon što bude gotov, ima pravo da pročita zapisnik, a nakon što se saglasi sa zapisanim tekstom, dokument se i potpisuje.
Konačnu odluku o krivičnoj prijavi može da donese samo državno tužilaštvo.
Odluka
Konačna odluka u predmetu formiranom na osnovu krivične prijave donosi se nakon utvrđenih svih neophodnih činjenica i provjere podataka koji su navedeni u krivičnoj prijavi.
Podnosilac krivične prijave biće pisanim putem obaviješten o ishodu krivične prijave, kao i o svojim pravima u daljem toku postupka. U slučaju da je krivična prijava anonimna, takva mogućnost ne postoji, jer ne postoje kontakt podaci podnosioca krivične prijave, ali to ne znači da se neće ispitivati navodi iz anonimne krivične prijave, već će se u tom slučaju postupati kao da je podnijeta od strane građanina koji se identifikovao.
Kontakti državnih tužilaštava
Vrhovno državno tužilaštvo | Tužilački savjet – Sekretarijat |
Više državno tužilaštvo u Podgorici | Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju |
Specijalno državno tužilaštvo |
|
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici | Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju |
Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću | Osnovno državno tužilaštvo u Herceg Novom |
Osnovno državno tužilaštvo u Baru | Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru |
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju | Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu |
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju | Osnovno državno tužilaštvo u Beranama |
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima | Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama |
Osnovno državno tužilaštvo u Plavu |
|
Rad sa strankama
Rad sa stankama u državnim tužilaštvima obavlja se tokom radnog vremena (od 7-15 sati), kao i putem objavljenih brojeva telefona i elektronske pošte.