Tužilački savjet je unaprijedio svoju praksu u različitim segmentima i može se konstatovati da je taj napredak vidljiv. Obrazloženja odluka mnogo su sadržajnija, nabolje je promijenjena praksa ocjenjivanja, a pohvalno je i značajno povećanje broja državnih tužilaca tokom 2024.godine.
To se, između ostalog navodi u četvrtom izvještaju nevladine organizacije Akcija za ljudska prava o radu Tužilačkog savjeta, koji pokazuje da je zabilježen napredak u radu.
“Mogu da konstatujem da je u odnosu na naš posljednji izvještaj iz 2022.godine, Tužilački savjet zaista unaprijedio praksu, da su obrazloženja odluka mnogo sadržajnija i u toj oblasti možemo gotovo da budemo zadovoljni” – ocijenila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, na skupu koji je organizovan povodom predstavljanja analize.
Izvještaj pokazuje da se praksa nabolje promijenila i u odnosu na ocjenjivanje i da nisu više svi državni tužioci ocjenjeni samo odličnim ocjenama. Analizom je utvrđeno da je u 2024.godini Tužilački savjet odlučio o čak 42 izbora i napredovanja i to putem obrazloženih odluka. Od 85 tužilaca koliko ih je radilo na kraju prošle godine, sada ih je već 114 izabrano, a četvoro uskoro treba da bude raspoređeno.
„ Od 11 potrebnih, izabrali smo 9 izuzetno kvalitetnih kandidata za državne tužioce, koji 1.januara počinju sa inicijalnom obukom, šo govori da ćemo do kraja sljedeće godine dostići broj od 130 državnih tužilaca i približiti se predviđenom broju od 141-og tužioca u svim državnim tužilaštvima “ istakao je vrhovni državni tužilac Milorad Marković.
Tokom predstavljanja analize naglašeno da ima mjesta za optimizam jer postoji interesovanje mladih pravnika za rad u tužilaštvu, što potvrđuje činjenica da su se na posljednji konkurs Tužilačkog savjeta za 11 mjesta prijavila 24 kandidata.
Vrhovni državni tužilac je istakao da cilj nije samo popunjavanje radnih mjesta, već angažovanje kvalitetnog kadra.
„Jedini kriterijum koji je postojao je kriterijum kvaliteta. To sve odluke pokazuju i to je jedini i osnovni princip za sve buduće javne oglase, za izbore, napredovanje tužilaca, za izbor rukovodilaca državnih tužilaštava“, ocijenio je VDT Marković.
U odnosu na utvrđivanje odgovornosti državnih tužilaca za disciplinske prekršaje i kršenje etike, osnovna primjedba Akcije za ljudska prava jeste da je da neophodan rad na Zakonu o Državnom tužilaštvu, nije dovršen do juna, kada je taj zakon usvojen, da bi se dobio IBAR.
Navodi se da disciplinski prekršaji nisu dovoljno precizirani, tako da i neka ozbiljna kršenja zakona mogu da prođu nekažnjeno, a i dalje se opisi disciplinskih prekršaja poklapaju sa kršenjem etike. U posljednje dvije godine ni u jednom slučaju nije utvrđena disciplinska odgovornost državnog tužioca, kostatovano je u analizi.
U Izvještaju je posebno pohvaljen način izrade mišljenja Komisije za Etički kodeks, i naglašeno da ona može da bude dobar primjer i za druge komisije, kako Tužilačkog tako i Sudskog savjeta.