Marković: Oduzimanjem nelegalne imovine do slabljenja kriminalnih grupa

Nije dovoljno da učinioci krivičnih djela budu osuđeni i kažnjeni – postupci moraju dovesti i do oduzimanja njihove nelegalno stečene imovine, jer im se jedino tako suštinski oduzimaju bogatstvo i moć. To je poručio vrhovni državni tužilac Milorad Marković na otvaranju dvodnevne radionice u organizaciji Savjeta Evrope, posvećene analizi pravosnažno okončanih predmeta u oblasti pranja novca i oduzimanja imovinske koristi.

Marković je ocijenio da su preporuke sa skupa izuzetno značajne za dalji rad, ali i da su one ujedno prepoznale dosadašnje aktivnosti i napore Državnog tužilaštva u ovoj oblasti.

Istakao je da su kroz zahtjeve za zaštitu zakonitosti koje podiže Vrhovno državno tužilaštvo, uspostavljeni novi pravni standardi u oblasti pranja novca i finansijskih istraga, kako u tužilaštvu, tako i u sudstvu. Dodao je da je upravo detaljna analiza dosadašnjeg postupanja dovela do donošenja Smjernica za postupanje u predmetima finansijskih istraga i izviđaja, kojima se tužiocima daju jasna i precizna uputstva za vođenje ovih postupaka.

Govoreći o pranju novca, vrhovni državni tužilac je naglasio da se u praksi prepoznaju i procesuiraju novi oblici ovog krivičnog djela, poput prenosa novca preko granice. Kako je naveo, krivičnim gonjenjem nijesu obuhvaćeni samo izvršioci osnovnih krivičnih djela, već i drugi učesnici, poput advokata, o čemu svjedoče postupci koji su u toku.

„Naš cilj je da, pored krivičnog procesuiranja, obezbijedimo i oduzimanje imovinske koristi, jer se jedino tako slabi moć učinilaca krivičnih djela. U skorijem periodu podnijeto je pet zahtjeva za trajno oduzimanje imovine nakon pravosnažno okončanih postupaka“, naglasio je Marković.

Na radionici su predstavljeni i konkretni rezultati za period od 2023. do 2025. godine, tokom kojeg je oduzeto više od 124 miliona eura (124.598.757,34 €), blizu četiri miliona kvadratnih metara nekretnina (3.949.122,27 m²), vozila i skupocjeni satovi. Pored toga, u predmetima pranja novca u 2025. godini zabilježen je rast broja lica obuhvaćenih istragama, dok je u oblasti organizovanog kriminala broj optuženih povećan za preko 200 odsto – sa 48 u 2024. na 145 u 2025. godini.

Zahvaljujući aktivnostima Državnog tužilaštva, broj finansijskih istraga porastao je za 200 odsto: sa 23 istrage u 2024. godini (protiv 106 fizičkih i pet pravnih lica) na 69 u 2025. godini (protiv 190 fizičkih i 31 pravnog lica). Trend je nastavljen i u prvoj polovini 2026. godine, kada je pokrenuto 39 finansijskih istraga protiv 110 fizičkih i četiri pravna lica, što, prema ocjeni VDT-a, potvrđuje efikasno djelovanje tužilaštva.

Marković je zaključio da Državno tužilaštvo kontinuirano jača kapacitete i primjenjuje evropske standarde, uz punu podršku međunarodnih partnera – između ostalih Evropske unije i Savjeta Evrope. Radionica organizovana je u Podgorici u okviru njihovog zajedničkog programa „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, Projekat za borbu protiv ekonomskog kriminala u Crnoj Gori.

U uvodnom dijelu skupa govorili su i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, programski službenik za pravosuđe i unutrašnje poslove u Delegaciji EU u Crnoj Gori Marćelo Repići i šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici Lejla Dervišagić.