\n19.07.2022. godine, Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe, u\u010destvovala je kao panelista na konferenciji \u201ePolo\u017eaj maloljetnika u krivi\u010dnom postupku \u2013 od prevencije do integracije\u201c, u organizaciji Centra za gra\u0111ansko obrazovanje,
\nu okviru istoimenog projekta, uz podr\u0161ku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih pava.
\nKonferencija je organizovana u hotelu CUE, u Podgorici, za predstavnike socijalne i dje\u010dije za\u0161tite, vaspitno obrazovne ustanove, pravosu\u0111a, advokata, nevladinih organizacija, medija.
\nCilj Konferencije je da uka\u017ee na aktuelni polo\u017eaj maloljetnika i njihova prava u krivi\u010dnom postupku u crnogorskom pravosudnom sistemu, da se podstakne diskusija o mogu\u0107nostima i mehanizmima prevencije maloljetni\u010dkog prestupni\u0161tva i integracije maloljetnika kroz podr\u0161ku i osna\u017eivanje tokom krivi\u010dnog postupka i nakon njega te da se isto unaprijedi.
\nUvodna izlaganja su imali Marko Kova\u010d, ministar pravde u Vladi Crne Gore i Daliborka Uljarevi\u0107, izvr\u0161na direktorka Centra za gra\u0111ansko obrazovanje.
\nNa panelu o na\u010dinima unaprije\u0111enja zakonodavnog i institucionalnog okvira u oblasti maloljetni\u010dke delinkvencije, govorili su: Vesna Mo\u0161trokol, sutkinja Apelacionog suda; Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva; Sne\u017eana Vujovi\u0107, vi\u0161a policijska inspektorka I klase u Upravi policije; Du\u0161ka \u0160ljivan\u010danin, savjetnica Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda u oblasti prava djeteta, mladih i socijalne za\u0161tite; Ne\u0111eljko \u0110urovi\u0107, profesor u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj \u0161koli u Baru; Nina \u0160\u0107epanovi\u0107, socijalna radnica iz NVO Juventas.
\nKroz panel diskusiju je ukazano da je Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava sprovelo sveobuhvatnu analizu uskla\u0111enosti nacionalnog krivi\u010dnog zakonodavstva sa relevantnim me\u0111unarodnim standardima koji ure\u0111uju polo\u017eaj maloljetnika, da je analiza pokazala da je krivi\u010dno zakonodavstvo u velikoj mjeri uskla\u0111eno sa me\u0111unarodnim standardima, da ima prostora za dalji napredak, posebno kroz razmatranje ideje specijalizacije sudova i\/ili specijalizacije sudija, osna\u017eivanje kadrova i institucija za primjenu Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivi\u010dnom postupku.
\nIstaknuto je da krivi\u010dni postupak treba da se u\u010dini primjerenim svakom djetetu, razumljivim, prihvatljivim za dijete, kroz pa\u017eljivo postupanje, aktivno u\u010de\u0161\u0107e maloljetnika u odre\u0111ivanju alternativne ili vaspitne mjere, kako bi shvatio smisao krivi\u010dnog postupka, svoju odgovornost u \u010dinjenju krivi\u010dnog djela, \u0161tete po \u017ertvu i dru\u0161tvo. Od izbora mjere zavisi uspje\u0161na socijalizacija, vaspitanje, osna\u017eivanje i integracija, a time i dobrobit zajednice jer, kroz primjenu njemu odgovaraju\u0107e mjere, maloljetnik uvi\u0111a da krivi\u010dni postupak mo\u017ee da bude bezbjedno mjesto na kojem \u0107e dobiti podr\u0161ku i pomo\u0107 u rje\u0161avanju problema koji su doveli do \u010dinjenja krivi\u010dnog djela, \u010dime se zaustavlja i recidiv.
\nDalje je ukazano na zna\u010daj primjene alternativnih mjera prema maloljetnicima u krivi\u010dnom postupku, koje su\u0161tinski predstavljaju odre\u0111ene vaspitne zadatke, \u0161to mu, uz mogu\u0107nost odabira od strane samog djeteta njemu najprimjerenijeg vaspitnog naloga, pored vaspitnog uticaja, daje priliku da poka\u017ee da nije samo u\u010dinilac krivi\u010dnog djela, ve\u0107 i dijete koje ima primjereno pona\u0161anje i mo\u017ee da doprinese svojoj zajednici.
\nTako\u0111e, ukazano je da poo\u0161travanje kaznene politike nije rje\u0161enje, ve\u0107 pokazuje dru\u0161tveno nesnala\u017eenje, nekada i nemo\u0107 u rje\u0161avanju problema djece i mladih, kao i da prevencija ne po\u010dinje od \u0161kole, ve\u0107 od samog ro\u0111enja djeteta, te da prevenciju, ranu intervenciji i odgovor na probleme djece, mladih i porodice treba da prati podr\u0161ka svih slu\u017ebi, razmjena stru\u010dnih znanja i informacija o konkretnom djetetu izme\u0111u svih instititucija.
\nUkazano je na pobolj\u0161anje u pogledu opremanja prostorija za rad sa djecom u nekoliko pravosudnih institucija i centara bezbjednosti, ali i na optere\u0107enost svih sistema koji se bave maloljetnim u\u010diniocima krivi\u010dnih djela, na nedostatak kadrova, kao i kontinuirane, specijalizovane obuke stru\u010dnjaka, i
\nna potrebu pobolj\u0161anja polo\u017eaja maloljetnih u\u010dinilaca, ali i maloljetnih o\u0161te\u0107enih lica u krivi\u010dnom postupku.
\nDalje je istaknuto da se dr\u017eava kroz reformu maloljetni\u010dkog zakonodavstva obavezala na me\u0111unarodne standarde i preporuke, kao i da svakom djetetu obezbijedi dostupnost svih slu\u017ebi i servisa u svim relevantnim sistemima, \u0161to i dalje nije mogu\u0107e u svakom mjestu prebivali\u0161ta djeteta. Tako\u0111e, u svim institucijama se primje\u0107uje kadrovski deficit i manjkavost programa socijalizacije i integracije maloljetnika, posebno kod upu\u0107ivanja maloljetnika u ustanovu zavodskog tipa ili u maloljetni\u010dki zatvor. Upu\u0107ivanje u pritvor, ustanovu zavodskog tipa i maloljetni\u010dki zatvor u okru\u017eenje Uprave za izvr\u0161avanje krivi\u010dnih sankcija za punoljetna lica stavlja naglasak na ka\u017enjavanje, a ne na socijalizaciju – dolazi do: deprivacije, prihvatanja i navikavanja na op\u0161tu kulturu zatvora, obi\u010daje i neformalne norme koje vladaju u zatvoru; susreta i povezivanja sa osobama razli\u010dite kriminalne pro\u0161losti, izlo\u017eenosti razli\u010ditim kriminalnim uticajima, negativne identifikacije i popularnosti; rizika da maloljetnik postane \u017ertva zlostavljanja i iskori\u0161\u0107avanja; do\u017eivljaj odba\u010denosti od dru\u0161tva, \u0161to sve ometa postizanje razvojnih zadataka, uspostvaljanje funkcionalnog pona\u0161anja i kasnije ometa integrisanje maloljetnika u dru\u0161tvenu zajednicu na slobodi.
\nUkazano je na rasprostranjenost problema vr\u0161nja\u010dkog nasilja u \u0161kolskim dvori\u0161tima, ali i na sve prisutnije nasilje u sajber prostoru, kao i da na vr\u0161nja\u010dko nasilje treba jedinstveno da odgovore svi zaposleni u \u0161koli, u\u010denici i roditelji, kroz \u0161kolska pravila o nenasilju i istu proceduru koja obezbje\u0111uje jedinstveni odgovor na nasilje: nasilje nije prihvatljivo pona\u0161anje, da li \u017eeli\u0161 da popravi\u0161 u\u010dinjenu \u0161tetu, na koji na\u010din, \u010dime se poma\u017ee i \u017ertvi i u\u010diniocu i posmatra\u010dima, jer se time dijete koje je u\u010dinilo gre\u0161ku podsti\u010de da djeluje iz unutra\u0161nje motivacije, ne iz straha od sankcije. Ukazano je i na tendenciju da se rje\u0161avanje problema vr\u0161nja\u010dkog nasilja delegira pedago\u0161ko psiholo\u0161kim slu\u017ebama \u0161kola, me\u0111utim, da bi se do\u0161lo do standarda \u201c\u0161kola bez nasilja\u201d, svaki zaposleni treba da na navedeni na\u010din odgovori na nasilje u trenutku kada se ono desi, jer to onda postaje uobi\u010dajeni dio \u0161kolskog \u017eivota i djeca po\u010dinju da se pona\u0161aju u skladu sa pravilima o nenasilju.
\nPosebno je ukazano na problem i razmjere vr\u0161nja\u010dkog nasilja kroz opominju\u0107e podatke iz istra\u017eivanja UNICEF-a iz 2021. godine da je svako tre\u0107e dijete u Crnoj Gori, uzrasta izme\u0111u 12 i 17 godina, bilo \u017ertva vr\u0161nja\u010dkog nasilja, te na zna\u010daj prevencije i odgovornost svih institucija za prevenciju vr\u0161nja\u010dkog nasilja, a posebno u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
\nRepresija kao krajnja reakcija na maloljetni\u010dko prestupni\u0161tvo je nedjelotvorna bez efikasnog sistema prevencije i pokazuje da nisu blagovremeno primijenjeni odgovaraju\u0107i i srazmjerni preventivni mehanizmi koji se ti\u010du porodice, \u0161kolske sredine, \u0161irih sredinskih uslova u kojima dijete \u017eivi, djetetovih te\u0161ko\u0107a u odrastanju, slobodnog vremena, medija, socijalne isklju\u010denosti. Tako\u0111e, ne smije se zaboraviti da svrha vaspitne mjere treba da obezbijedi brigu, za\u0161titu, nadzor i pomo\u0107, uticaj na vaspitanje, pravilan razvoj i odgovornost maloljetnog u\u010dinioca krivi\u010dnog djela kako bi on sam po\u010deo da ula\u017ee trud u li\u010dnu promjenu i u popravljanje u\u010dinjene \u0161tete, \u0161to doprinosi se postignuta promjena i odr\u017ei.
![\"Polo\u017eaj](\"https:\/\/wp.amplitudo.me\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/IMAGE-1667984721709203336727.jpeg\")
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"