{"id":20660,"date":"2022-03-22T00:00:00","date_gmt":"2022-03-22T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/wp.amplitudo.me\/?post_type=tuzilastva&#038;p=20660"},"modified":"2025-01-22T18:10:46","modified_gmt":"2025-01-22T18:10:46","slug":"istambulska-konvencija-program-kontinuirane-obuke","status":"publish","type":"tuzilastva","link":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/tuzilastva\/istambulska-konvencija-program-kontinuirane-obuke\/","title":{"rendered":"Istambulska konvencija, program kontinuirane obuke"},"content":{"rendered":"<p>Dana 21. i 22.03.2022. godine,<br \/>\nDijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe, u\u010destvovala je na obuci<br \/>\nna temu \u201eZa\u0161tita od nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja sa akcentom na Istanbulsku konvenciju\u201c.<br \/>\nObuka je sprovedena u okviru Programa za kontinuiranu obuku sudija i dr\u017eavnih tu\u017eilaca za 2022. godinu, u organizaciji Centra za obuku u sudstvu i dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu, uz podr\u0161ku Britanske ambasade i \u201cThe AIRE Centre\u201d.<br \/>\nU\u010desnici seminara su bili predstavnici sudstva i dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva.<br \/>\nUvodno obra\u0107anje je imala Ljiljana Laki\u0107, predsjednica Upravnog odbora Centra za obuku u sudstvu i dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu.<br \/>\nPredava\u010dice su bile: Maja Rai\u010devi\u0107, direktorica NVO Centar za \u017eenska prava; prof. dr Vesna Ratkovi\u0107, Pravni fakultet Univerziteta Mediteran; Ljiljana Klikovac, doskora\u0161nja dr\u017eavna tu\u017eiteljka u Osnovnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu Podgorica; Maja \u017divaljevi\u0107, sutkinja Vi\u0161eg suda za prekr\u0161aje; Nikolina Kati\u0107, zamjenica zastupnika Republike Hrvatske pred ESLJP.<br \/>\nObra\u0111ene su sljede\u0107e teme:<br \/>\nPojam nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja; Oblici i dinamika; Karakteristike \u017ertve i nasilnika; Djeca kao \u017ertve i svjedoci nasilja u porodici; Posljedice nasilja u porodici; Femicid u Crnoj Gori, g\u0111a Maja Rai\u010devi\u0107<br \/>\nKonvencija savjeta Evrope o sprje\u010davanju i suzbijanju nasilja nad \u017eenama i nasilja u porodici-Istanbulska konvencija i njena primjena u Crnoj Gori; Vrijednosti i ciljevi Konvencije; Obaveze dr\u017eave; Strategija, operativni ciljevi i protokol o saradnji, prof. dr Vesna Ratkovi\u0107<br \/>\nKriminalizacija, razgrani\u010denje izme\u0111u krivi\u010dnog djela i prekr\u0161aja; Istraga i krivi\u010dno gonjenje za krivi\u010dno djelo nasilje u porodici ili u porodi\u010dnoj zajednici; Mjere za\u0161tite; Primjeri iz tu\u017eila\u010dke prakse i problemi u radu na predmetima nasilja u porodici, g\u0111a Ljiljana Klikovac<br \/>\nPartnersko nasilje i partnerski konflikt \u2013 razlike; Seksualno nasilje kao oblik nasilja nad \u017eenama; Praksa sudova za prekr\u0161aje u predmetima nasilja u porodici; Primjeri iz prakse sa studijama slu\u010dajeva, g\u0111a Maja \u017divaljevi\u0107<br \/>\nIstambulska konvencija i praksa ESLJP, g\u0111a Nikolina Kati\u0107.<br \/>\nKroz diskusiju je ukazano da Istambulska konvencija obavezuje: da se djeca tretiraju kao \u017ertve i kada su svjedoci nasilja u porodici i femicida; da se u postupcima za za\u0161titu \u017eena i djece sagledava istorija nasilja, a ne samo nasilje kao izolovani incident u prijavljenom doga\u0111aju; da se prilikom odmjeravanja kazne uzmu u obzir svi postupci, kako prekr\u0161ajni, tako i krivi\u010dni, koji se ti\u010du konkretnog u\u010dinioca nasilja; da se zastra\u0161enim \u017ertvama omogu\u0107i davanje svjedo\u010dkog iskaza bez prisustva u\u010dinioca nasilja-putem audiovizuelne tehnike; na procjene rizika za \u017ertvu u toku samog prijavljivanja nasilja i nadalje. Tako\u0111e, istaknuta je uloga dr\u017eavnog tu\u017eioca u za\u0161titi djece svjedoka nasilja u porodici i femicida, da pokrene postupak za ograni\u010denje ili li\u0161enje roditeljskog prava te da su stru\u010dnjaci relevantnih isstema du\u017eni da osiguraju bezbjednost djece kada donose odluke o kontaktu sa roditeljem koji je u\u010dinilac nasilja u porodici, femicida.<br \/>\nUkazano je na \u010clan 31. Istanbulske konvencije koji zahtijeva da se slu\u010dajevi nasilja obuhva\u0107eni Konvencijom, naro\u010dito porodi\u010dno nasilje, uzmu u obzir pri dono\u0161enju odluka o starateljstvu i pravu na posjetu, kako bi se osiguralo da ostvarivanje tih prava ne \u0161teti pravima i bezbjednosti \u017eene \u017ertve ili djece, kao i da je u svom izvje\u0161taju o primjeni Konvencije u Crnoj Gori,<br \/>\nGREVIO izrazio zabrinutost zbog neadekvatne primjene ovog \u010dlana. GREVIO konstatuje da su<br \/>\ninformacije koje pru\u017eaju centri za socijalni rad \u010desto ograni\u010dene na izvje\u0161taje koji prioritetno navode odr\u017eavanje kontakta sa oba roditelja, a ne potpunu procjenu rizika po dijete u slu\u010daju odr\u017eavanja kontakata sa roditeljem koji je u\u010dinilac nasilja. \u010cini da je priznavanje \u0161tetnih posljedica svjedo\u010denja djece nasilju u porodici naro\u010dito nisko me\u0111u socijalnim radnicima i \u010dlanovima pravosu\u0111a u Crnoj Gori. GREVIO konstatuje sa zabrinuto\u0161\u0107u da iako postoje takve mjere, sudije rijetko nala\u017eu nadgledanje odr\u017eavanja li\u010dnih odnosa izme\u0111u djeteta i roditelja kako bi osigurali bezbjednost djece i \u017eena. S druge strane, kapaciteti centara za socijalni rad i ne omogu\u0107avaju da se susreti izme\u0111u djeteta i roditelja organizuju pod nadzorom.<br \/>\nBrojni slu\u010dajevi \u017eena \u017ertavi koje su izgubile starateljstvo nad djecom ili im je dodijeljeno zajedni\u010dko starateljstvo sa partnerom koji je u\u010dinilac nasilja u porodci, uprkos tome \u0161to postoje dokazi da su njihovi partneri nasilni prema njihovoj djeci i\/ili njima, pokazuju ozbiljno kr\u0161enje prava djeteta i prava \u017eena u ostvarivanju roditeljskog prava. Ova pojava je predmet razmatranja relevantnih me\u0111unarodnih tijela pa i Evropskog parlamenta koji je donio Rezoluciju o posljedicama nasilja koje vr\u0161e partneri u intimnim vezama i prava starateljstva po \u017eene i djecu.<br \/>\nTokom obuke je ukazao je na femicide u Crnoj Gori, na ubistva \u017eena u\u010dinjena zbog njihovog pola, diskriminacije, kao najekstremniji oblik rodno zasnovanog nasilja i posljedicu vi\u0161egodi\u0161nje torture \u017eene te da ih treba povezati sa op\u0161tim polo\u017eajem \u017eena u dru\u0161tvu, diskriminacijom \u017eena, nejednakom raspodjelom mo\u0107i izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena, rodnim ulogama, uobi\u010dajenim rodnim stereotipima, predrasudama i nasiljem nad \u017eenama, patrijarhalnom ideologijom, uticajima tradicionalnih i relegijskih vrijednosti, kao i sa medijskim izvje\u0161tavanjem o femicidima i nasilju nad \u017eenama, i, s tim u vezi, da treba djelovati na promjenu kulturolo\u0161kih i dru\u0161tvenih normi.<br \/>\nPosebno kod femicida je zna\u010dajna primjena za\u0161titnih mjera i rad postupaju\u0107i institiucija na na\u010din da niko nema neutralni stav prema bilo kojem obliku nasilja, a sve ovo je izuzetno va\u017eno uzeti u obzir kod dono\u0161enja odluka o djeci.<br \/>\nTako\u0111e, ukazano je i da se Istambulska konvencija afirmi\u0161e i citiranjem njenih odredbi u sudskim odlukama, a obaveza dr\u017eave da pru\u017ei za\u0161titu od nasilja u porodici proizilazi iz zakona: da sankcije budu djelotvorne, srazmjerne i odvra\u0107aju\u0107e, uz zabranu obaveznog alternativnog rje\u0161avanja spora koji se ti\u010de nasilja u porodici, uklju\u010duju\u0107i medijaciju i pomirenje za sve oblike nasilja, u zavisnosti da li \u017ertva \u017eeli ili ne \u017eeli medijaciju i pomirenje, a mjere procjene rizika, upravljanje rizikom, pra\u0107enje, nadzor, ograni\u010denje\/li\u0161enje roditeljskog prava da adekvatno za\u0161tite \u017eenu i dijete \u017ertvu.<br \/>\nKroz presude ESLJP poseban akcenat je stavljen na postupanje prema \u017ertvama sa vo\u0111enjem ra\u010duna o njihovom dostojanstvu i privatnosti, o trajanju postupka, na ozbiljno uzimanje u obzir prijetnji po \u017eivot \u017ertve, na preispitivanje sopstvenog rada od strane strane samih institucija &#8211; da li su u\u010dinile sve da se predvidi, sprije\u010di eskalacija nasilja i preduzele sve mjere za\u0161tite \u017ertve, da li je svaki sistem radio za sebe, bez povezivanja sa ostalim sitemima, bez koordinacije izme\u0111u sistema umjesto da rade povezano i zajedno na za\u0161titi \u017ertava.<br \/>\nPredstavljeni su i neki nalazi istra\u017eivanja koje je sproveo European Institute for Gender Equality u 2021. godini, o tro\u0161ku koji nastaje uslijed neprocesuiranja nasilja nad \u017eenama i\/ili neadakevatnog postupanaja kod procesuranja nasilja nad \u017eenama, npr. Njema\u010dka taj tro\u0161ak procjenjuje na 54 milijarde EUR, Poljska na 24 milijarde EUR, a tro\u0161kovi se odnose na: bolovanja i tro\u0161kove lije\u010denja \u017ertava, besplatne pravne pomo\u0107i, smanjenja nivoa obrazovanja i konkuretnosti \u017eena \u017ertava, njihovim manjim zaradama i dr.<br \/>\nIstanbulska konvencija je prvi instrument na evropskom nivou i najsveobuhvatniji me\u0111unarodni ugovor za borbu protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u porodici, putem sveobuhvatnih preventivnih i za\u0161titnih mjera i obaveza, u cilju osiguranja odgovaraju\u0107eg pravosudnog odgovora na ove te\u0161ke povrede ljudskih prava.<br \/>\nCrna Gora je potpisala Konvenciju Saveta Evrope o sprje\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u porodici &#8211; Istanbulsku konvenciju 11. maja 2011. godine, ratifikovala 22. aprila 2013. godine i bila me\u0111u prvim dr\u017eavama potpisnicama, za koje je Konvencija stupila na snagu 1. avgusta 2014. godine.<br \/>\nDr\u017eave koje ratifikuju Konvenciju podlo\u017ene su kontroli me\u0111unarodne grupe GREVIO<br \/>\n(Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence)<br \/>\nkoja nadzire sprovo\u0111enje Konvencije<br \/>\ni obavezu saradnje izme\u0111u svih dr\u017eava potpisnica.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dana 21. i 22.03.2022. godine, Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe, u\u010destvovala je na obuci na temu \u201eZa\u0161tita od nasilja u [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":23,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}}},"uredjivanje":[130],"vrsta_sadrzaja":[137],"class_list":["post-20660","tuzilastva","type-tuzilastva","status-publish","hentry","uredjivanje-vdt","vrsta_sadrzaja-aktivnosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tuzilastva\/20660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tuzilastva"}],"about":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/tuzilastva"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20660"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"uredjivanje","embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/uredjivanje?post=20660"},{"taxonomy":"vrsta_sadrzaja","embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/vrsta_sadrzaja?post=20660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}