Od 26. do 28.04.2021. godine na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe je u\u010destvovala na me\u0111unarodnoj online obuci \u201eNasilje u porodici\u201c, na poziv Francuske pravosudne akademije-ENM i Centra za obuku u sudstvu i dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu Crne Gore.
\nCilj obuke je bio unaprije\u0111ivanje znanja o za\u0161titi \u017eena od nasilja, partnerskog nasilja i nasilja nad djecom, kroz predstavljanje francuskog zakonodavstva u navedenim oblastima i partnerstva u oblasti brige o \u017ertvama nasilja u porodici, obzirom da nasilje u porodici postoji u svim dru\u0161tvima i name\u0107e kompleksna pitanja u svim pravnim sistemima, te da se nasilje u porodici tretira i u gra\u0111anskim i u krivi\u010dnim sporovima.
\nU uvodnom obra\u0107anju govorili su g\u0111a Alice Thibaud, sutkinja, koordinatorka obuke i rukovoditeljka Internacionalnog odjeljenja EMN i g\u0111a Fran\u00e7oise Guyot, sutkinja, voditeljica projekta za Javno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u Parizu.
\nObra\u0111ene su sljede\u0107e teme:
\nIstorijski i statisti\u010dki prikaz nasilja nad \u017eenama i relevantnih me\u0111unarodnih konvencija, predava\u010dica g\u0111a Ernestine Ronai, \u010dlanica vije\u0107a Vi\u0161eg suda za ravnopravnost izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena, rukovoditeljka Odjeljenja za istra\u017eivanje nasilja nad \u017eenama
\nIntervencije sudije za djecu: posljedice nasilja po djecu i izazovi u roditeljstvu, predava\u010d gdin Edouard Durand, podpredsjednik sudija za djecu, kopredsjednik komisije za za\u0161titu od incesta i seksualnog nasilja nad djecom
\nNaslje u porodici i psihotrauma, predava\u010dica g\u0111a M\u00e9lanie Voyer, psihijatrica u bolnici Henri Laborit, rukovoditeljka Centra za psihotraumatologiju North New Aquitaine
\nRad u policiji sa \u017ertvama nasilja u porodici, predava\u010di: g\u0111a Corinne Glatard, trenerica i gdin Romain Job, psiholog
\nSudske mjere za\u0161tite, predava\u010dica g\u0111a Fran\u00e7oise Guyot, sutkinja, voditeljica projekta za Javno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u Parizu
\nSudski postupak u slu\u010daju nasilja u porodici i uloga javnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva, predava\u010d gdin Nicolas Hennebelle, Zamjenik javnog dr\u017eavnog tu\u017eioca za okrug Pariza, rukovodilac Odjeljenja za tretman u\u010dinilaca krivi\u010dnih djela
\nMe\u0111unarodna obuka je stavila naglasak na uvo\u0111enje psiho-socijalnih tema u krivi\u010dni postupak: vi\u0161estruki oblici emocionalnog, verbalnog, fizi\u010dkog, ekonomskog, seksualnog nasilja u krugu nasilja u porodici za posljedicu imaju fizi\u010dku i psihi\u010dku traumu, \u0161to naru\u0161ava sposobnosti \u017ertve da shvati i da odgovaraju\u0107e zna\u010denje nasilnom incidentu, jer on ne predstavlja normalno ljudsko iskustvo, a \u010desto ima karakter ponavljanja. Zbog toga u mozgu ostaje trajno zapam\u0107ena opasnost, a \u017ertva uslijed \u017eivota u nasilju nije u stanju da odgovori adekvatnim promi\u0161ljanjem i akcijom, \u0161to je sve onemogu\u0107avju\u0107a za samoodbranu i za tra\u017eenje pomo\u0107i. Simptomi traume (vra\u0107anje slika iz nasilnog doga\u0111aja, zastra\u0161uju\u0107i snovi, \u017ertva \u010duje glasove napada\u010da, preosjetljivost na mirise, zvuke koji podsje\u0107aju na nasilni doga\u0111aj) dijagnostifikuju se kao akutni stres kada traju mjesec dana, kada traju du\u017ee od mjesec dana, predstavljaju posttraumatski stresni sindrom, a kada traju du\u017ee od \u0161est mjeseci, ukazuju da je \u017ertva u opasnosti, njeno mentalno zdravlje. Mijenja se slika \u017ertve o sebi i svijetu, u visokom procentu se razvije depresija, ali i druge tegobe, zbog \u010dega treba obezbijediti psihijatrijsku pomo\u0107 i psihosocijalnu podr\u0161ku \u017ertvi, kako u cilju razumijevanja mehanizama nasilja u porodici i ostanka u nasilju, tako i u procesu ozdravljenja.
\nPosebno je ukazano da su djeca \u010dije su majke \u017ertve nasilja tako\u0111e \u017ertve nasilja u porodici i kada nisu direktni svjedoci nasilja nad majkom: \u017eive u istoj porodici, ku\u0107i, bez obzira u kojoj prostoriji se nasilje de\u0161ava, imaju spoznaju da se nasilje de\u0161ava i zbog napada na majku do\u017eivljavaju sve posljedice i simptome nasilja kao da su i sama \u017ertve. Stoga \u017ertve nasilja u porodici treba ispitivati pa\u017eljivo i strpljivo, a posebno je va\u017eno rano otkrivanje djece \u017ertava nasilja u porodici, da se blagovremeno ograni\u010de psiholo\u0161ki uticaji zlostavljanja uslijed \u017eivota u bolnim porodi\u010dnim odnosima i obezbijedi psihotearpija (rad na prepoznavanju mehanizama nasilja, traumi, strahovima). Ako je \u017ertva u opasnosti, kriznoj situaciji, akutnom stresu, nije sposobna da svjedo\u010di.
\nVelika pa\u017enja u Francuskoj se daje treningu policajaca za saslu\u0161anje \u017ertave nasilja u porodici, posebno djece. \u017drtvu treba saslu\u0161ati i \u010duti, kroz odnos povjerenja, vjere u njene do\u017eivljaje nasilja i da \u017ertva nije odgovorna za nasilje, neminimiziranje \u010dinjenica o nasilju, neosu\u0111ivanje zbog ostajanja u nasilju, podr\u0161ku u pronala\u017eenju rje\u0161enja koje je \u017ertvi prihvatljivo, u odnosu na njene li\u010dne karakteristike, porodi\u010dno, socijalno okru\u017eenje, ekonomske mogu\u0107nosti. Ispitiva\u010d treba da obezbijedi: neutralanost, povjerljivost, sigurnost, empatiju, aktivno slu\u0161anje, po\u0161tovanje, bezbjedno mjesto za saslu\u0161anje, da objasni kako \u0107e izgledati razgovor, \u0161ta \u0107e i zbog \u010dega pitati \u017ertvu, da kanali\u0161e sopstvene emocije. \u017drtva ima pravo na informisanje, razumijevanje, da prihvati ili odbije svjedo\u010denje. Od nje se tra\u017ei narativ (slobodno sje\u0107anje doga\u0111aja, opisi \u010dega se sje\u0107a), koji se ne prekida, a zatim se koriste otvorena pitanja (kako, ko, \u0161ta, gdje, zbog \u010dega se desilo), u kombinaciji sa fokusiranim i zatvorenim pitanjima (poslije zatvorenog pitanja, dobijeni odgovor se poja\u0161njava otvorenim pitanjima, da se izbjegne uticaj na svjedoka). Ispitivanje je progresivno: od generalnog ka pojedina\u010dnom iskustvu, od manje intimnih ka intimnijim pitanjima. Veoma rijetko se radi o jednom nasilnom incidentu pa se postavljaju pitanja o detaljima prvog\/posljednjeeg nasilnog doga\u0111aja, naj\u010de\u0161\u0107eg nasilja, incidenta koji je \u017ertvi najzna\u010dajniji. Ispitivanje treba da istra\u017ei pona\u0161anje u\u010desnika u nasilnom doga\u0111aju, stavove, materijalne dokaze, elemente sumnje o krivi\u010dnom djelu, mjestu, vremenu incidenta. U zaklju\u010dnom dijelu ispitivanja se provjerava da li \u017ertva ima jo\u0161 neku va\u017enu infrmaciju ili pitanje za ispitiva\u010da, kako se osje\u0107a na kraju ispitivanja, daju se informacije \u0161ta \u0107e se dalje de\u0161avati, da li \u0107e biti dodatnog ispitivanja, o organizacijama koje poma\u017eu \u017ertvama. \u017drtvi se daje kopija izjave prije potpisivanja, kao i da ponese sa sobom, vodi se razgovor o eventualnim strahovima i daju savjeti za pomo\u0107 u tom slu\u010daju, zatim se zavr\u0161ava razgovor koroz neutralne tme. Posebno je korisno dati \u017ertvama pisani tekst o njihovim pravima, kao i djelovanje povezanog lokalnog partnerstva za podr\u0161ku \u017ertvi kad iza\u0111e iz policije, tu\u017eila\u0161tva, suda.
\nIstaknute su te\u0161ko\u0107e u vezi psiholo\u0161kog nasilja, koje je komplikovano za optu\u017eenje jer je te\u0161ko za dokazivanje. Ipak, i kod svakog oblika fizi\u010dkog nasilja, obavezno se ispituje i postojanje psihi\u010dkog nasilja, nekada uz pomo\u0107 organizacije koja nastavlja sa pru\u017eanjem psihosocijalne podr\u0161ke \u017ertvi. Tako\u0111e, nekada \u017ertva odbija da pri\u010da. Tada se ula\u017ee trud da se \u017ertvi pomogne da ka\u017ee zbog \u010dega ne mo\u017ee da pri\u010da, ispitivanje se preusmjerava na \u010dlanove porodice, prijatelje, kom\u0161ije\u00a0 kako bi se prikupili dokazi o nasilju. Nekada nema dokaza, svjedoka, osumnji\u010deni negira nasilje, tada je centralna uloga ispitiva\u010da, njegove vje\u0161tine i sposobnosti da otkrije \u0161ta se desilo.
\nNa kvalitet svejdo\u010denja \u017ertve koja \u017eeli da ka\u017ee istinu o nasilnom doga\u0111aju uti\u010de: pam\u0107enje, stepen razvoja, smetnja, status \u017ertve na samom intervjuu (ne\u0161to je brine, ometa), ispitiva\u010d, sugestivno ispitivanje (npr. prekidanje svjedoka, potvr\u0111ivanje pretpostavki ispitiva\u010da, pokazivanje slika, verbalne-neverbalne rakcije ispitiva\u010da), izgradnja povjerenja. Nekada se ne razumije da je \u017ertva nastojala da pre\u017eivi, a ne da prikupi informacije u toku nasilnog incidenta, kao i da se pam\u0107enje mijenja, da je vi\u0161e rekonstrukcija, nego reprodukcija doga\u0111aja. Tako\u0111e, zna\u010dajan je uticaj emocija na pam\u0107enje pa se neki doga\u0111aji pamte za cio \u017eivot jer je u njih investirano puno emocija. Protek vremena od doga\u0111aja \u010dini da se \u017ertva manje sje\u0107a. Kod akutne traume, te\u0161ko je prisje\u0107anje detalja, a stepen izlo\u017eenosti nasilju pove\u0107ava rizik od konfuzije. Korisno je podsta\u0107i \u017ertvu na vo\u0111enje dnevnika, da zapisuje stvari kojih se prisje\u0107a.
\nUkazano je da nije dovoljno znati sve aspekte krivi\u010dnog prava, da je potrebno u\u010diniti bliskim pojavu nasilja u porodici putem treninga na svim nivoima postupanja za za\u0161titu \u017ertava, koji treba da budu odvojeni za nasilje nad djecom. Na isti na\u010din se posmatraju i za\u0161titne mjere, uz posebnu analizu Ministarstva pravde Francuske kako se one primjenjuju i djeluju.
\nPorodi\u010dni zakon Franuske propisuje edukaciju za brak, razvod, razdvajanje, daje listu za\u0161titnih mjera za \u017eene \u017ertve i djecu \u017ertve nasilja u porodici. Ve\u0107ina \u017eena obavje\u0161tava policiju o nasilnom incidentu, ali ne \u017eeli da podnese krivi\u010dnu prijavu ni da ide na krivi\u010dni sud, a \u017eeli da dobije za\u0161titne mjere porodi\u010dnog suda. Tada udru\u017eenja za podr\u0161ku \u017ertvama upu\u0107uju \u017eenu na porodi\u010dni sud. Za\u0161titne mjere porodi\u010dnog suda su npr.: zabrana kontakta u\u010dinioca sa \u017ertvom; \u017ertva koja to \u017eeli, napu\u0161ta ku\u0107u, njena adresa mo\u017ee ostati poznata samo sudu; partner koji je izvr\u0161io nasilje napu\u0161ta ku\u0107u (iako je vlasnik ku\u0107e); odre\u0111uje se ko pla\u0107a stanarinu, alimentaciju; odr\u017eavanje li\u010dnih odnosa sa djecom (ograni\u010deno, na drugom mjestu, na nekoliko sati, uz nadgledanje socijalnih radnika, kako se ne bi prekinuo odnos izme\u0111u djeteta i roditelja); zabrana izvo\u0111enja djece iz dr\u017eave. Ove mjere donosi sudija u roku od nekoliko dana, uz saglasnost \u017ertve, a traju \u0161est mjeseci, u kojem roku \u017ertva donosi odluku o daljem \u017eivotu u porodici, razvodu. Mjere ostaju u policijskom dosijeu, a ako se \u017ertva \u017eali na u\u010dinioca nasilja i nakon donjetih mjera porodi\u010dnog suda, u\u010diniocu mo\u017ee biti izre\u010dena zatvorska kazna u trajanju od dvije godine. Porodi\u010dni sud sara\u0111uje sa NVO koje rade sa djecom u rizi\u010dnim sitiacijama pa njihovi socijalni radnici odvode djecu u posjetu ocu koji je u\u010dinilac nasilja u porodici i vra\u0107aju ih kod majke jer majka ne mo\u017ee da ima kontakt sa partnerom koji je bio nasilan prema njoj. Tako\u0111e, socijalni radnici iz NVO to obezbje\u0111uju i vikendom i praznikom, a odovode djecu i kod porodi\u010dnog sudije da sama iska\u017eu kako im je u novim porodi\u010dnim okolnostima i u vezi za\u0161titnih mjera. Tro\u0161kove anga\u017eovanja socijalnih radnika iz NVO snosi dr\u017eava jer je njihov rad procijenjen veoma korisnim.
\nUkazano je na ulogu i snagu javnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva u Francuskoj kod nasilja u porodici kroz superviziju istrage, optu\u017eivanje, saslu\u0161anje, izreku kazne, prevenciju kriminala. Javni dr\u017eavni tu\u017elac vr\u0161i nadzor nad policijskom istragom, da intervju sa \u017ertvom bude detaljan, istra\u017eiva\u010dki, ne puko zapisvanje \u017ertvinog kazivanja, kao i da \u017ertva dobije pravilnu podr\u0161ku. Tako\u0111e, imaju sporazum sa zdravstvenim sistemom koji obezbje\u0111uje da policajac dolazi u bolnicu da uzme prijavu nasilja od \u017ertve, bez pozivanja u policijsku stanicu.
\nEdukativna mjera javnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tava u slu\u010daju izolovanog nasilnog incidenta mo\u017ee biti upu\u0107ivanje u\u010dinioca na edukativni kurs u vezi nasilja u porodici, koji pla\u0107a sam u\u010dinilac, a koji u Parizu ko\u0161ta 5.000,00\u20ac. Mogu\u0107e su i mjere nadzora, elektronskog nadzora i probacijske mjere (upu\u0107ivanje kod doktora, na lije\u010denje, u centar za tretman nasilja u porodici, obavje\u0161tavanje suda o stanju u\u010dinioca). Do prije deset godina primjenjivali su krivi\u010dnu medijaciju, kroz sastanak izme\u0111u \u017ertve i u\u010dinioca i rad na konfliktu, a, zbog neravnote\u017ee mo\u0107i, straha \u017ertve i nerealnog o\u010dekivanja da medijacija rije\u0161i problem nasilja u porodici, od krivi\u010dne medijacije su odustali.
\nKroz pilot projekat, posljednjih nekoliko godina, u Parizu, javni dr\u017eavni tu\u017eilac daje \u017ertvi telefon na kori\u0161\u0107enje koji je direktno povezan sa sistemom za\u0161tite \u017ertava i obezbje\u0111uje hitne intervencije (bez telefonskog razgovora, samo pritiskom na dugme na telefonu policija dobija informaciju gdje se \u017ertva nalazi i dolazi na lice mjesta). U Parizu raspola\u017eu sa petnaest telefona za \u017ertve u ozbiljnoj opasnosti, koji im se daje na kori\u0161\u0107enje za period od \u0161est mjeseci.
\nZbog epidemije COVID19 Ministarstvo pravde Francuske je iniciralo smje\u0161taj za u\u010dinioce nasilja u porodici. Kada se u\u010dinilac nasilja izmje\u0161ta iz porodice, dobija i pismeni nalog gdje sve ne smije da boravi\/dolazi.
\n\u017drtve \u010desto odustaju od prijave, govore\u0107i da to rade iz osje\u0107anja ljubavi, krivice, staha, lojalnosti, brige za djecu. Uloga profesionalaca u pravosudnom sistemu je da do\u0111u do istine, da \u010duju \u017ertvu, upute je na sistem pomo\u0107i i podr\u0161ke, da joj objasne da je obaveza javnog dr\u017eavnog tu\u017eioca da optu\u017ei, da je istraga, optu\u017eivanje, osuda\/osloba\u0111anje okrivljenog u rukama pravosudnog sistema, a ne \u017ertve.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Od 26. do 28.04.2021. godine na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe je u\u010destvovala na me\u0111unarodnoj online obuci \u201eNasilje u porodici\u201c, na poziv Francuske […]<\/p>","protected":false},"author":23,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}}},"uredjivanje":[130],"vrsta_sadrzaja":[137],"class_list":["post-20702","tuzilastva","type-tuzilastva","status-publish","hentry","uredjivanje-vdt","vrsta_sadrzaja-aktivnosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tuzilastva\/20702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tuzilastva"}],"about":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/tuzilastva"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"uredjivanje","embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/uredjivanje?post=20702"},{"taxonomy":"vrsta_sadrzaja","embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/vrsta_sadrzaja?post=20702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}