Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe, Andrijana Nasti\u0107, dr\u017eavna tu\u017eiteljka za maloljetnike Osnovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva u Podgorici, Danka Ivanovi\u0107 \u0110eri\u0107, dr\u017eavna tu\u017eiteljka za maloljetnike Vi\u0161eg dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva u Pododgorici i Rade \u0106etkovi\u0107 sudija Osnovnog suda u Podgorici, u\u010destvovali su u intervijuu na temu postupanja prema djeci iz ranjivih grupa u sistemu pravosu\u0111a, u okviru Projekta \u201eDjeca iz ranjivih i diskriminisanih grupa u pravosudnom sistemu Crne Gore\u201c.
\nIntervju sa predstavnicima sistema pravosu\u0111a sproveo je prof. dr Sa\u0161a Mili\u0107, rukovodilac Projekta, saradnik NVU Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja iz Crne Gore i redovni profesor Univerziteta Crne Gore, u prostorijama Centra za obuku u sudstvu i dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu.
\nProjekat se realizuje u organizaciji NVU Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja, uz programsku i finansijskuu podr\u0161ku kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori i podr\u0161ku Centra za obuku u sudstvu i dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu Crne Gore.
\nProjekat je zasnovan na prethodnoj situacionoj analizi, a posebno je istaknuta u analiza Agencije za osnovna prava Evropske Unije – Pravosu\u0111e za djecu: perspektive i iskustva profesionalaca o u\u010de\u0161\u0107u djece u gra\u0111anskim i krivi\u010dnim sudskim postupcima u deset dr\u017eava \u010dlanica EU (2015), \u00a0koja je ukazala na neke probleme u oblasti prava djeteta: pravo da bude saslu\u0161ano; pravo na informacije; pravo na za\u0161titu i privatnost; princip nediskirminacije; princip najboljeg interesa djeteta; obuka profesionalaca i multidisciplinarna saradnja. Nalazi UNICEF-a (Jednak pristup pravdi za svu djecu: Srednja i Isto\u010dna Europa i Srednja Azija, 2015: 34-38), evidentiraju politi\u010dke i dru\u0161tvene faktore koji negativno uti\u010du na pristup djece pravdi u zemalja Centralne i Isto\u010dne Evrope: siroma\u0161tvo, posebno karakteristi\u010dno za odre\u0111ene ranjive grupe, etni\u010dke manjine, ruralnu populaciju i izbjeglice; korupcija; slaba primjena politi\u010dkih sloboda i gra\u0111ansko dru\u0161tvo u nastajanju; rodna neravnopravnost i tradicionalni stavovi (ugro\u017eeniji polo\u017eaj djevoj\u010dica i \u017eena u svakom pogledu; prikrivanje porodi\u010dnog nasilja; upotreba fizi\u010dkog ka\u017enjavanja djece); kao i socijalna isklju\u010denost i diskrminacija (posebno u odnosu na romsku populaciju).
\nU Strategiji za ostvarivanje prava djeteta u Crnoj Gori (2019-2023) navodi se: da postoji velika rasprostranjenost nasilja nad djecom, velika tolerancija, vrlo slabo prijavljivanje, niska stopa istrage i blage kazne za u\u010dinioce nasilja nad djecom; da i dalje postoje propusti koji se odnose na sprije\u010davanje sklapanja dje\u010dijeg braka, \u0161to je posebno problemati\u010dno kod sprije\u010davanja ranih i ugovorenih brakova kod RE populacije; rasprostranjenost problema dje\u010dijeg prosja\u010denja, posebno kod djece iz RE populacije. Tako\u0111e, u Crnoj Gori je evidentiran mali broj sudskih postupaka zbog seksualnog iskori\u0161\u0107avanja i zloupotrebe djece, a prema posljednim izvje\u0161tajima State Department-a USA i EU, Crna Gora je i dalje prepoznata kao zemlja tranzita za trgovinu djecom.
\nTeme intervuja su bile usmjerene na sticanje uvida u prilago\u0111enost sistema pravosu\u0111a potrebama djeteta i za\u0161titu prava djeteta u pravosudnim postupcima: \u00a0\uf0b7 primjena me\u0111unarodnih smjernica za za\u0161titu prava djece u pravosudnim postupcima: Konvencija o sprije\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u porodici \u2013 Istanbulska konvencija (2011); Konvencija SE o za\u0161titi djece od seksualnog iskori\u0161\u0107avanja i seksualnog zostavljanja \u2013 Lanzarot konvencija (2010); Minimalna pravila UN o sprovo\u0111enju maloljetni\u010dkog pravosu\u0111a (Pekin\u0161ka pravila, 1985); Smjernice UN za prevenciju maloljetni\u010dke delinkvencije (Rijadske smjernice, 1990)
\n\uf0b7 primjena restorativne pravde: skretanje od sudskog postupka i primjena alternativnih mjera, reintegracija djece nakon primjene krivi\u010dnih sankcija
\n\uf0b7 stru\u010dna i prostorna prilago\u0111enost djeci: specijalizacija stru\u010dnjaka za rad sa djecom, prostorni uslovi, dostupnost podr\u0161ke, besplatne pravne pomo\u0107i, informisanost djece o pravima
\n\uf0b7 za\u0161tita od nediskriminacije djece iz ranjivih grupa, uklju\u010duju\u0107i i za\u0161titu od li\u0161avanja slobode djece bez krajnje nu\u017ede
\n\uf0b7 osjetljivost za djecu tokom saslu\u0161anja: za\u0161tita dostojanstva i identiteta djeteta; sigurnost djeteta; prilago\u0111enost metoda saslu\u0161anja razvojnim karakteristikama i ranjivosti
\n\uf0b7 sprovo\u0111enje interdisciplinarnih obuka za rad: sa djecom iz ranjivih grupa; znanja o fazama fizi\u010dkog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja djece; posebne tehnike komunikacije\/ispitivanja djece
\n\uf0b7 sekundarna viktimizacija: svijest i senzibilitet predstavnika pravosu\u0111a za djecu na \u010diju su \u0161tetu u\u010dinjena krivi\u010dna djela i djecu svjedoke; prepoznavanje kada i kako zatra\u017eiti specijalizovane savjete i podr\u0161ku relevantnih stru\u010dnjaka vanpravne struke
\n\uf0b7 osposobljenost branilaca\/punomo\u0107nika za senzibilan pristup za\u0161titi prava djece, posebno djece iz ranjivih grupa
\nCilj intervjua sa predstavnicima pravosu\u0111a je da doprinese istra\u017eivanju prava djece iz ranjivih i diskriminisanih grupa (sa smetnjama u razvoju; pripadnici RE populacije; sa niskim materijalnim statusom) u pravosudnom sistemu i kreiranju podr\u0161ke za unaprije\u0111enje prava i statusa djece u pravosudnom sistemu Crne Gore, kroz bolju dostupnost, jednak pristup pravdi, prilago\u0111enost sistema pravosu\u0111a potrebama djeteta i sistemsku za\u0161titu prava djeteta.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe, Andrijana Nasti\u0107, dr\u017eavna tu\u017eiteljka za maloljetnike Osnovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva u Podgorici, Danka Ivanovi\u0107 \u0110eri\u0107, dr\u017eavna […]<\/p>","protected":false},"author":23,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}}},"uredjivanje":[130],"vrsta_sadrzaja":[137],"class_list":["post-20740","tuzilastva","type-tuzilastva","status-publish","hentry","uredjivanje-vdt","vrsta_sadrzaja-aktivnosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tuzilastva\/20740","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tuzilastva"}],"about":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/tuzilastva"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20740"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20740"}],"wp:term":[{"taxonomy":"uredjivanje","embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/uredjivanje?post=20740"},{"taxonomy":"vrsta_sadrzaja","embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/vrsta_sadrzaja?post=20740"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}