\nDijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe, u\u010destvovala je na zavr\u0161noj konferenciji \u201eAlternativne sankcije \u2013 od kazne do reintegracije\u201c, u organizaciji Centra za gra\u0111ansko obrazovanje, u okviru projekta \u201eAlternativna sankcija \u2013 od kazne do reintegracije!\u201c, koji je podr\u017ealo Ministarstvo pravde Crne Gore.
\nKonferencija je odr\u017eana u Podgorici, hotelu Centre Ville, a u\u010desnici su bili predstavnici institucija, pravosudnih organa, stru\u010dnjaka iz oblasti pravosu\u0111a, civilnog sektora, medija i politi\u010dkih partija.
\nCilj projekta Alternativne sankcije \u2013 od kazne do reintegracije je unaprje\u0111enje i za\u0161tita ljudskih prava u Crnoj Gori kroz aktivno u\u010de\u0161\u0107e organizacija civilnog dru\u0161tva u pra\u0107enju primjene politika i pravnog okvira za za\u0161titu ljudskih prava. Projekt je usmjeren na ja\u010danje kapaciteta nadle\u017enih organa radi pobolj\u0161anja kvaliteta po\u0161tovanja temeljnih prava lica li\u0161enih slobode u Crnoj Gori i saradnju organizacija civilnog dru\u0161tva i nadle\u017enih organa u valorizaciji mehanizama alternativnih sankcija kao aktivnijeg doprinosa po\u0161tovanju temeljnih prava lica li\u0161enih slobode u Crnoj Gori.
\nNa konferenciji su govorili: Daliborka Uljarevi\u0107, izvr\u0161na direktorka Centra za gra\u0111ansko obrazovanje; Nata\u0161a Radonji\u0107, generalna direktorka Direktorata za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija u Ministarstvu pravde Crne Gore; Dr Ilija Vuk\u010devi\u0107, direktor Instituta za pravne studije; Milorad Markovi\u0107, pravni ekspert u Institutu za pravne studije; Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe u Vrhovnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu.
\nPredstavljeni su neki rezultati terenskog istra\u017eivanja, sprovedenog za potrebe projekta od strane agencije Ipsos Strategic Marketing, u junu 2019. godine, u 17 gradova u Crnoj Gori. Uo\u010den je dru\u0161tveni stav da na u\u010dinioce krivi\u010dnih djela ve\u0107i uticaj ima ka\u017enjavanje, nego primjena alternativnih sankcija.
\nTako\u0111e, predstavljena je analiza sistema primjene alternativnih sankcija u Crnoj Gori kroz klju\u010dne podatke i zaklju\u010dke, a analiza je sprovedena na osnovu neposrednog uvida u sudske spise i dostupnih informacija od strane pravosudnih institucija i Ministarstva pravde. Uo\u010dena je pove\u0107ana primjena nekih alternativnih sankcija (kazna rada u javnom interesu), kao i da je do\u0161lo do smanjenja broja zatvorskih kazni, ali i potreba da se sistem ka\u017enjavanja manje oslanja na kazne zatvora, odnosno na unaprije\u0111ivanje sitema ka\u017enjavanja putem ve\u0107e primjene alternativnih sankcija i obezbje\u0111ivanjem razvoja prate\u0107ih slu\u017ebi. Tako\u0111e, dat je osvrt na nacionalni zakonodavni okvir, me\u0111unarodne standarde i primjenu me\u0111unarodnih standarda u Crnoj Gori.
\nPrepoznat je zna\u010daj davanja prostora da se u okviru konferencije govori i o maloljetnim u\u010dniocima krivi\u010dnih djela i primjeni alternativnih mjera prema maloljetnicima u krivi\u010dnom postupku. Ukazano je na va\u017enost razumijevanja maloljetnog lica, na ranjivost maloljetnika uslijed nezavr\u0161enog razvoja, zbog \u010dega su nedovoljno intelektualno, emocionalno i socijalno zreli pa se krivi\u010dno pravno reagovanje prema maloljetnicima razlikuje od reagovanja prema punoljetnim licima te je za maloljetnike posebno preporu\u010dljivo preusmjeravanje od krivi\u010dnog\/sudskog postupka putem primjene alternativnih mjera. Tako\u0111e, predstavljeno je kako se vr\u0161i procjena maloljetnika u krivi\u010dnom postupku, koja uklju\u010duje aktivno u\u010de\u0161\u0107e maloljetnika i roditelja i koja ima za cilj ostvarivanje najboljeg interesa, prava i razvoja potencijala svakog maloljetnika, bez izuzetka. Predstavljana je primjena alternativnih mjera, shodno Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivi\u010dnom postupku, koji se primjenjuje od septembra 2012. godine, kako na\u010din primjene, tako i nadgledanja alternativnih mjera. U periodu od septembra 2012. do 2018. godine, prema maloljetnicima su primijene ukupno 694 alternativne mjere (opomena i devet vrsta vaspitnih naloga) i to: 247 opomena; 372 vaspitna naloga poravnanje sa o\u0161te\u0107enim; 45 vaspitna naloga obavljanje dru\u0161tveno korisnog ili humanitarnog rada; 14 vaspitnih naloga uklju\u010divanje u pojedina\u010dni ili grupni tretman; 8 vaspitnih naloga redovno poha\u0111anje \u0161kole; 4 vaspitna naloga pla\u0107anje u korst humanitarne organizacije\/javne ustanove; po 2 vaspitna naloga poha\u0111anje kurseva za stru\u010dno osposobljavanje\/priprema i polaganje ispita i uzdr\u017eavanje od kontakta sa odre\u0111enim licima. Iskustveno, primjena alternativnih mjera prema maloljetnicima pokazuje da su maloljetnici spremni da preuzmu li\u010dnu odgovornosti i da se li\u010dno anga\u017euju da svojim trudom poprave u\u010dinjenu \u0161tetu i u svojoj zajednici poka\u017eu primjereno pona\u0161anje. Time se obezbje\u0111uje o\u010dekivana pozitivna promjena u pona\u0161anju i da se ta promjena odr\u017ei, kroz dono\u0161enje zrelijih odluka u rizi\u010dnim situacijama. Na taj na\u010din se kod maloljetnika razvija odgovornost i du\u017enost prema sebi i drugim ljudima i stvara uvid da postoje pravila i pravni red koje treba da po\u0161tuje. Prihvatanje i priznavanje moralne odgovornost za krivi\u010dno djelo i prihvatnje u\u010de\u0161\u0107a u vaspitnom nalogu nije dokaz krivice (krivi\u010dne odgovornosti) i ne smije se koristiti prema maloljetniku u kasnijim fazama krivi\u010dnog postupka, kao ni neuspjeh u izvr\u0161enju vaspitnog naloga niti neuspjeh mo\u017ee biti osnov za primjenu stro\u017eih krivi\u010dnih sankcija prema maloljetniku. I na taj na\u010din, kroz za\u0161titu od kr\u0161enja pretpostavke nevinosti, vodi se ra\u010duna o ranjivosti i dobrobiti maloljetnika. Uspjeh vaspitnog naloga obezbje\u0111uje se kvalitetom procjene, uspostavljenog odnosa izme\u0111u maloljetnika i stru\u010dnjaka, uskla\u0111eno\u0161\u0107u vaspitnog naloga sa karakteristikama maloljetnika, krivi\u010dnog djela i u\u010dinjene \u0161tete, nadgledanjem primjene alternativnih mjera.
\nStru\u010dna slu\u017eba je sklopila 132 sporazuma sa institucijama\/organizacijama u Crnoj Gori, u kojima se mogu sprovoditi: vaspitni nalog uklju\u010divanje u odre\u0111ene sportske aktivnosti i vaspitni nalog obavljanje dru\u0161tveno korisnog ili humanitarnog rada. Time se pokazuje i razvija osjetljivost i odgovornost lokalne zajednice za podr\u0161ku maloljetnicima u prevazila\u017eenju krize koja se manifestovala izvr\u0161enjem krivi\u010dnog djela.
\nDiskusija tokom konferencije je pokazala razli\u010dito razumijevanje i odnos prema alternativnim sankcijama i alternativnim mjerama, prema \u017ertvama i u\u010diniocima krivi\u010dnog djela, na potrebu pa\u017eljivog postupanja u slu\u010dajevima nasilja u porodici i veoma pa\u017eljivog, sveobuhvatnog procjenjivanja prilikom primjene alternativnih sankcija, posebno u slu\u010daju nasilja u porodici, kao i na razli\u010dito razumijevanje mogu\u0107ih uticaja primjene alternativnih sankcija\/mjera na zaustavljanje, sprije\u010davanje i neponavljanje krivi\u010dnog djela kod punoljetnog\/maloljetnog u\u010dinioca krivi\u010dnog djela, odnosno na razli\u010dito razumijevanje socijalno-rehabilitacijskog uticaja prilikom primjene alternativnih sankcija i alternativnih mjera. Sve to je dio procesa u kojem se de\u0161avaju dru\u0161tvene promjene pa i one koje se odnose na unaprije\u0111enje ljudskih prava u\u010dinioca krivi\u010dnih djela i doprinosi boljem razumijevanju, kako osobe koja je u\u010dinila krivi\u010dno djelo, tako i zna\u010daja alternativnih sankcija\/mjera, od strane zainteresovanih, stru\u010dne i \u0161ire javnosti, odnosno humanizaciji postupka izricanja i primjene krivi\u010dnih sankcija\/mjera. Na taj na\u010din se doprinosi i uspostavljanju zajedni\u010dkih principa i procedura koje se odnose na alternativne sankcije i alternativne mjere, \u0161to zahtijeva zajedni\u010dki rad pravosudnih organa, op\u0161te i stru\u010dne javnosti, ustanova i organizacija, kroz omogu\u0107avanje da se \u010duje i uva\u017ei glas osoba koje su u\u010dinile krivi\u010dno djelo i osoba koje su krivi\u010dnim djelom o\u0161te\u0107ene.
![\"19.07.2019.](\"https:\/\/wp.amplitudo.me\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/IMAGE-15658660500191595417222.jpeg\")
<\/p>\n![\"19.07.2019.](\"https:\/\/wp.amplitudo.me\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/IMAGE-1565866050155-189623017.jpeg\")
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"