{"id":30610,"date":"2022-02-15T00:00:00","date_gmt":"2022-02-15T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/wp.amplitudo.me\/?post_type=tuzilastva&#038;p=30610"},"modified":"2025-03-10T00:04:28","modified_gmt":"2025-03-10T00:04:28","slug":"dopis-glavnog-specijalnog-tuzioca-predsjednici-tuzilackog-sajveta","status":"publish","type":"tuzilastva","link":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/tuzilastva\/dopis-glavnog-specijalnog-tuzioca-predsjednici-tuzilackog-sajveta\/","title":{"rendered":"Dopis Glavnog specijalnog tu\u017eioca Predsjednici Tu\u017eila\u010dkog sajveta"},"content":{"rendered":"<p>Uva\u017eena,<br \/>\nDana 14. februara 2022.godine dostavio sam Vam detaljna obavje\u0161tenja u vezi mog statusa u slu\u017ebi i sta\u017ea osiguranja, a koja predstavljaju referentnu vrijednost, da li sam ispunio uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.<br \/>\nPored toga, obra\u0107am Vam se cijene\u0107i zna\u010daj da Crna Gora slijedi politiku Evropske unije, posebno u oblasti vladavine prava.<br \/>\nKao Glavni specijalni tu\u017eilac Crne Gore, da Vam se obratim i uka\u017eem na nezakonitosti koje bi se mogle sprovesti i koje odredjene osobe namjeravaju (o\u010digledno) da sprovedu u Crnoj Gori, pod izgovorom reforme pravosudja. Bez posebne namjere da \u0161titim li\u010dni interes (iako je i to opravdani cilj), \u017eelim za\u0161titi i interes vladavine prava.<br \/>\nMolim Vas, da kroz mehanizme koje Vam daje funkcija koju obavljate, preduzmete odredjene mjere, kako bi se sprije\u010dilo dalje uru\u0161avanje nezavisnosti i nepristrasnosti tu\u017eila\u010dke funkcije.<br \/>\nNaime, kao \u0161to znate, u Crnoj Gori su tokom pro\u0161le godine donijete izmjene Zakona o dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu kojim su izmjenjene odredbe o sastavu Tu\u017eila\u010dkog savjeta, uslovi za prestanak tu\u017eila\u010dke funkcije, izboru vr\u0161ioca du\u017enosti Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca i druge. Izmjene su stupile na snagu, pa ih i ja, kao i drugi, po\u0161tujem i primjenjujem, ali su one donijete i zbog toga to navodim, suprotno preporukama Venecijanske komisije koja je vi\u0161e puta ukazivala na mogu\u0107nost politi\u010dkog uticaja u slu\u010daju primjene navedenih izmjena zakona.<br \/>\nIsti\u010dem, a to je i vi\u0161e nego o\u010digledno, da je cilj dono\u0161enja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu isklju\u010divo moja smjena, inicirana od strane onih protiv kojih sam pokretao krivi\u010dne postupke zbog te\u0161kih krivi\u010dnih djela. Reforma pravosudja kojom su zakonodavac i politi\u010dke partije poku\u0161avale da prikriju stvarni motiv izmjena zakona nije ostvaren, jer da jeste, ne bi se mijenjale ove odredbe, ve\u0107 brojne druge, kako bi se tu\u017eiocima omogu\u0107io nesmetani rad u gonjenju u\u010dinilaca krivi\u010dnih djela. Javno sam iznosio argumentovane stavove o tome da su te izmjene Zakona o dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu usmjerene isklju\u010divo da bi se izvr\u0161ila politizacija dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva i da bi se stvorili uslovi da mi se prekine mandat prije njegovog isteka.<br \/>\nOsim toga, podnijeta je inicijativa Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu, kao i Zakona o radu, ali na\u017ealost sud te inicijative, i nakon osam mjeseci nije razmotrio. S toga, dr\u017eavni tu\u017eioci (pa i ja li\u010dno) su nemo\u0107ni da pokrenu bilo koji drugi postupak kojim bi se mogla sprije\u010diti ovakva nasilna promjena pa sam prinudjen da Vam se na ovaj na\u010din obratim kao v.d. Vrhovne dr\u017eavne tu\u017eiteljke.<br \/>\nNa\u017ealost, danas smo u situaciji da je, protivno mi\u0161ljenju Venecijanske komisije, formiran novi Tu\u017eila\u010dki savjet u kojem ve\u0107inu \u010dine ugledni pravnici i koji su izabrani prostom ve\u0107inom u Skup\u0161tini Crne Gore.<br \/>\nPodsjeti\u0107u, zbog kontinuiteta misije, da Tu\u017eila\u010dki savjet danas ima 11 \u010dlanova od \u010dega su \u010detiri \u010dlana izabrana od strane Konferencije tu\u017eilaca iz reda dr\u017eavnih tu\u017eilaca, \u010detiri su ugledna pravnika \u2013 advokata i jedan predstavnik NVO-a, te predstavnik Ministarstva pravde. Va\u017eno je napomenuti da je jedan od istaknutih pravnika advokat protiv koga je Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo, a na \u010dijem \u010delu sam pokretao i vodio krivi\u010dni postupak i \u010diji anga\u017eman u Tu\u017eila\u010dkom savjetu je isklju\u010divo da bi sproveo osvetu zbog tog krivi\u010dnog postupka prema meni li\u010dno.<br \/>\nDakle, namjera navedenog \u010dlana Tu\u017eila\u010dkog savjeta, da Tu\u017eila\u010dki savjet konstatuje prestanak mog mandata, jer sam navodno ostvario uslove za penziju. S tim ciljem nepodno\u0161ljivo kr\u0161i propise predvidjene za sprovodjenje procedura u vezi konstatovanja ispunjenja uslova za penziju, bilo kog tu\u017eioca, pa i mene kao Glavnog specijalnog tu\u017eioca. Ovo se radi sprovode\u0107i privatne aktivnosti u pravcu obezbjedjenja odredjenih dokaza u tom pravcu.<br \/>\nUkoliko dodje do ovakve odluke, Crna Gora zasigurno ide putem diskriminacije, povrede prava na rad i povrede nezavisnosti tu\u017eila\u010dke funkcije, koji put je izabrala i Madjarska, ali prije skoro deset godina, a o \u010demu je odlu\u010divao Sud pravde u Luksembugru, kao i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, a i Evropska komisija je imala jasne stavove o tome.<br \/>\nS tim u vezi, prvo \u0107u citirati \u010dlan 9 Ustava Crne Gore \u201ePotvrdjeni i objavljeni medjunarodni ugovori i op\u0161te prihva\u0107ena pravila medjunarodnog prava sastavni su dio unutra\u0161njeg pravnog poretka, imaju primat nad doma\u0107im zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uredjuju druga\u010dije od unutra\u0161njeg zakonodavstva\u201c.<br \/>\nS tim u vezi, izlo\u017ei\u0107u Vam ukratko kako je moj slu\u010daj, na\u017ealost, sli\u010dan de\u0161avanjima u Madjarskoj iz 2012.godine. Osnov po kojem Tu\u017eila\u010dki savjet namjerava da prekine moj mandat, kao Glavnog specijalnog tu\u017eioca, i ostvarivanje uslova za odlazak u penziju, na osnovu beneficiranog radnog sta\u017ea.<br \/>\nNaime, pravo na tzv.beneficirani radni sta\u017e (koji sta\u017e sam ostvario zbog ranijih specifi\u010dnih poslova koje sam obavljao, i koji va\u017eno je pa Vam napominjem, nije jo\u0161 uvijek sa sigurno\u0161\u0107u utvrdjen), propisuje se za zaposlene, odnosno lica koja se bave ili su se bavila naro\u010dito napornim i rizi\u010dnim zanimanjima i predstavlja vid pozitivne mjere zakonodavca prema toj kategoriji lica, da ukoliko \u017eele mogu ostvariti pravo na starosnu penziju, ranije od ostalih.<br \/>\nOvakva pozitivna mjera, odnosno pravo, ne mo\u017ee istovremeno predstavljati imperativni osnov za prestanak radnog odnosa ili funkcije Glavnog specijalnog tu\u017eioca, ranije nego \u0161to je to slu\u010daj sa ostalim zaposlenim, odnosno dr\u017eavnim tu\u017eiocima, kojima se sta\u017e osiguranja ra\u010duna shodno op\u0161tim pravilima.<br \/>\nKao potvrda ovakvog stava, relevantna su prava propisana Ustavom Crne Gore kojima se garantuje pravo na rad, na\u010delo ustavnosti tu\u017eila\u010dke funkcije, kao i princip zabrane svake neposredne ili posredne diskriminacije.<br \/>\nPrestankom tu\u017eila\u010dke funkcije na osnovu ispunjenja uslova za penziju, ra\u010dunaju\u0107i beneficirani radni sta\u017e, svakako bi se prekr\u0161ila osnovna ustavna na\u010dela i to: \u010dlan 8 (zabrana diskriminacije), \u010dlan 62 (pravo na rad), \u010dlan 135 stav 4 (stalnost tu\u017eila\u010dke funkcije).<br \/>\nU o dnosu na medjunarodne standarde, \u017eelim da uka\u017eem, prije svega, na direktivu Evropke unije, EU2000\/78 koja ka\u017ee (iako ona nije formalno sastavni dio unutra\u0161njeg prava CG, ona je veoma va\u017ena, jer Crna Gora mora da preuzme pravnu tekovinu EU kako bi postala njena \u010dlanica): \u201e Cilj ove direktive je da postavi generalni okvir za borbu protiv diskriminacije na osnovu religije, vjerovanja, smetnje, godina ili seksualne orijentacije koja se odnose na zapo\u0161ljavanje s ciljem da se u dr\u017eavama \u010dlanicama uvede princip jednakog ophodjenja\u201c.<br \/>\nOva direktiva dalje defini\u0161e \u0161ta zna\u010di direktna i indirektna diskriminacija, poja\u0161njavaju\u0107i i da je pravljenje razlike kod zaposlenih na osnovu godina svakako vid direktne diskriminacije.<br \/>\nDakle, ukoliko dodje do toga da Tu\u017eila\u010dki savjet konstatuje prestanak mog mandata, kao Glavnog specijalnog tu\u017eioca, na osnovu ispunjenja uslova za penziju zbog beneficiranog radnog sta\u017ea, nedvosmisleno \u0107u biti \u017ertva diskriminacije po osnovu godina. Bi\u0107u na\u017ealost li\u0161en funkcije na osnovu mog prava (prava da ranije ostvarim penziju), koje ja ne \u017eelim da iskoristim.<br \/>\nUpravo se Evropski sud pravde u Luksemburgu pozvao na ovu direktivu kada je ukazao da zakonske izmjene u Madjarskoj (skra\u0107enje starosne granice za odlazak u penziju sudija) predstavlja kr\u0161enje prava na jednakost. (Presuda Evropskog suda pravde: Evropska komisija protiv Madjarske \u2013 C286\/12 od 06. novembra 2012.godine).<br \/>\nAko nas mo\u017eda pravna tekovina Evropske unije jo\u0161 uvijek formalno obavezuje, moram ukazati i na druge medjunarodne propise koji govore da uspostavljanje razli\u010ditih starosnih granica za odlazak u obaveznu penziju predstavlja kr\u0161enje prava.<br \/>\nObja\u0161njenje koje je dato uz preporuku Komiteta ministara Savjeta evrope o sudija CM\/Rec (2010)12 ka\u017ee: \u201eRano penzionisanje sudije mora biti mogu\u0107e samo na osnovu zahtjeve sudije ili iz medicinskih razloga\u201c. Paragraf 50 strana15).<br \/>\nDakle, kako su standardi Savjeta evrope koji se odnosi na sudije primjenljivi i na dr\u017eavne tu\u017eioce (Venecijanska komisija je vi\u0161e puta na to ukazala), to bi se prestanak mog mandata mogao konstatovati samo na moj zahtjev.<br \/>\nTakodje, univerzalna Povelja o sudijama koju je donijela Mejdunarodna asocijacija sudija 17.novembra 1999.godine ka\u017ee da: \u201e Bilo koja promjena godina za obavezan odlazak u penziju, ne smije imati retroaktivni efekat\u201c.<br \/>\nDakle, jasno je da bi prestanak mog mandata u konkretnom slu\u010daju predstavljalo diskriminaciju i bilo bi u suprotnosti sa svim principima nezavisnosti pravosudja, kao i Evropskom konvencijom za za\u0161titu ljudskih prava i osnovnih sloboda.<br \/>\nDa ovakve radnje zakonodavca predstavljaju vid politi\u010dkog uticaja, ukazao i Komesar za ljudska prava u Savjetu evrope i to upravo komentari\u0161u\u0107i slu\u010daj Madjarske iz 2012.godine. \u201eKomesar je uzeo u obzir korake preduzete u Madjarskoj koji mogu naru\u0161iti nezavisnost pravosudja. Kao posljedica smanjenja granice za odlazak u penziju sudija, vi\u0161e od 200 novih sudija mora biti ponovo izabrano. Osim toga, Komesar smatra neprihvatljivim, to \u0161to kao posljedica novog zakona mandat predsjednika vrhovnog suda \u0107e se prekinuti prije nego \u0161to istekne period na koji je izabran. Pravosudje mora biti za\u0161ti\u0107eno od nedopustivih politi\u010dkih uplitanja.\u201c<br \/>\nU slu\u010daju Madjarske, reagovao je i Evropski sud za ljudsk aprava donose\u0107i presudu Baka protiv Madjarske od 23.06.2016.godine u kojoj je izmedju ostalog konstatovano da su zakonske reforme uvedene u Madjarskoj na osnovu kojih je aplikantu skra\u0107en mandat predsjednika suda porazili princip nezavisnosti pravosudja (Paragraf 172, 173, 174 presude).<br \/>\n\u017delim jo\u0161 jednom ukazati, da kroz za\u0161titu li\u010dnog interesa, \u017eelim za\u0161titi i op\u0161ti interes (prava je \u0161teta \u0161to se radi o meni li\u010dno), pa \u017eelim da istaknem da ovakve odluke i saznanja, da se prostim izmjenama zakona mo\u017ee uticati na kadrovsku politiku tu\u017eila\u0161tva, te da se tek tako mo\u017ee nekome skratiti mandat, obeshrabruju\u0107e uti\u010de na sve dr\u017eavne tu\u017eioce, jer vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i nepristrasno da odlu\u010duju, ve\u0107 \u0107e odluke donositi pod uticajem politi\u010dke ve\u0107ine (danas jedne, sjutra neke druge), kako bi osigurali nesmetano obavljanje svoje funkcije.<br \/>\nS toga, uva\u017eena v.d. Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca, gospodjo Jovanovi\u0107, molim Vas da sve razmotrite, iznesete pred Tu\u017eila\u010dki savjet, kad za to dodje vrijeme, te da u skladu sa Poslovnikom Tu\u017eila\u010dkog savjeta, odnosno \u010dlanom 33 tog Poslovnika, Tu\u017eila\u010dki savjet iz odlu\u010divanja u vezi mojih pitanja, izuzme dva \u010dlana Tu\u017eila\u010dkog savjeta i to, gospodina Sini\u0161u Gazivodu, o kojim razlozima sam za izuze\u0107e ve\u0107 govorio, te \u010dlana Tu\u017eila\u010dkog savjeta, gospodina Steva Muka, koji je, a prilikom javne rasprave, u vezi nacrta tu\u017eila\u010dkih zakona, na rije\u010di tada v.d. Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca, Ivice Stankovi\u0107a, a koje su ocrtavale stvarnost da se izmjene tih zakona donose isklju\u010divo radi moje eliminacije izjavio: \u201epa \u0161ta, ako je i li\u010dno, on to zaslu\u017euje zbog toga \u0161to se ne odaziva na pozive Skup\u0161tine i skup\u0161tinskih tijela i nevladinih organizacija, a ako se i odazove, govori \u0161to je njemu milo\u201c.<br \/>\nTa\u010dno je da ja govorim \u0161to je meni milo, a \u0161to je istovremeno i pravo, \u0161to radim i ovog puta i na \u0161to sam ponosan, ali ovi njegovi stavovi su okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost.<br \/>\nS po\u0161tovanjem,<br \/>\nGLAVNI SPECIJALNI TU\u017dILAC<br \/>\nMilivoje Katni\u0107<br \/>\nDopis Glavnog specijalnog tu\u017eioca Tu-S. VIII 10\/22 od 15.02.2022.<br \/><a href=\"https:\/\/wp.amplitudo.me\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Dopis_GST_Predsjednici_Tuzilackog_savjeta_Tu-S._VIII_broj_10-20_od_15.02.2022.pdf\" style=\"color: #0073aa;text-decoration: underline\" download>Preuzmite fajl<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uva\u017eena, Dana 14. februara 2022.godine dostavio sam Vam detaljna obavje\u0161tenja u vezi mog statusa u slu\u017ebi i sta\u017ea osiguranja, a [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":24,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}}},"uredjivanje":[141],"vrsta_sadrzaja":[106],"class_list":["post-30610","tuzilastva","type-tuzilastva","status-publish","hentry","uredjivanje-sdt","vrsta_sadrzaja-aktuelnosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tuzilastva\/30610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tuzilastva"}],"about":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/tuzilastva"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/24"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=30610"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=30610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"uredjivanje","embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/uredjivanje?post=30610"},{"taxonomy":"vrsta_sadrzaja","embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/vrsta_sadrzaja?post=30610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}