{"id":20654,"date":"2022-05-27T00:00:00","date_gmt":"2022-05-27T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/wp.amplitudo.me\/?post_type=tuzilastva&p=20654"},"modified":"2025-01-22T18:10:45","modified_gmt":"2025-01-22T18:10:45","slug":"prevencija-i-sprijecavanje-djecijih-brakova","status":"publish","type":"tuzilastva","link":"https:\/\/tuzilastvo.me\/sr_rs\/tuzilastva\/prevencija-i-sprijecavanje-djecijih-brakova\/","title":{"rendered":"Prevencija i sprije\u010davanje dje\u010dijih brakova"},"content":{"rendered":"

Dana 26. i 27.05.2022. godine, Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe u\u010destvovala je na seminaru \u201eProgram osnovne obuke stru\u010dnih radnika\/ca, stru\u010dnih saradnika\/ica i \u010dlanova\/ica multidisciplinarnih timova za prevenciju i suzbijanje dje\u010djih ugovorenih brakova\u201c, u organizaciji NVO Centar za romske inicijative Nik\u0161i\u0107 i Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), kroz projekat \u201cRE zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapo\u0161ljavanje i socijalna pravda\u201d, koji finansira Evropska Unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog dru\u0161tva i medija.
\nObuka je odr\u017eana u Podgorici, u Hotelu \u201cRamada\u201d, za predstavnike centara za socijalni rad, vaspitno-obrazovnih institucija, policije, tu\u017eila\u0161tva.
\nOp\u0161ti cilj obuke: sticanje znanja i vje\u0161tina kod stru\u010dnih radnika, stru\u010dnih saradnika i \u010dlanova Multidisciplinarnih timova u cilju prevencije i sprije\u010davanja dje\u010djih ugovorenih brakova.
\nSpecifi\u010dni ciljevi programa: Sticanje osnovnih znanja o uzorcima i posljedicama rasprostrenjenosti dje\u010djih brakova i negativnih aspekata tradicije u romskoj i egip\u0107anskoj zajednici; Prepoznavanje pojave i postupanje nadle\u017enih institucija u slu\u010daju saznanja o dje\u010djim ugovorenim brakovima; Upoznavanje u\u010desnika\/ca sa normativno-pravnim okvirom u za\u0161titi \u017ertava ugovorenih brakova na nacionalnom i me\u0111unarodnom nivou i upoznavanje sa postoje\u0107im sistemom za\u0161tite \u017ertava na nacionalnom nivou; Upoznavanje u\u010desnika\/ca sa postoje\u0107om teorijom promjene o dje\u010djim ugovorenim brakovima (Tanushree Soni-Unicef-Centar za romske inicijative 2017).
\nPredava\u010di su bili: Fana Delija, magistra pedago\u0161kih nauka i Slavko Mili\u0107, magistar javnog prava.
\nObuka je sprovedena kroz tematska predavanja, iskustveni rad, edukativni dokumenatni film \u201cIzbjegni moju sudbinu\u201d (https:\/\/crink.me\/izbjegni-moju-sudbinu).<\/a> Navedeni Dokumentarni film o aktivnostima putuju\u0107eg \u017eenskog karavana, koje je NVO Centar za romske inicijative \u2013 Nik\u0161i\u0107 sproveo u periodu 19.-22. oktobar 2012. godine u 17 romskih naselja u Nik\u0161i\u0107u, Podgorici, Beranama i Ulcinju, prikazuje \u017eivote Romkinja i Egip\u0107anki koje su \u017ertve ranih i ugovorenih brakova. Film je napravljen u okviru projekta \u201cAkcija protiv prisilnih i ranih brakova u romskoj i egip\u0107anskoj zajednici u Crnoj Gori, uz finansijsku podr\u0161ku Ambasade SAD – Podgorica, a snimala je i pripremila Amra Prutina iz Centra za dramski odgoj iz Mostara.
\nAko se o dje\u010dijim brakovima govori kao o obi\u010dajima i tradiciji
\n, bez uvida da su djeca na tu tradiciju natjerana, sa ukazivanjem da sama djeca \u010desto svoj brak ne do\u017eivljavaju kao prisilu ni kao iskori\u0161\u0107avanje od strane svojih roditelja, jer su odrasli s tim fenomenom ili su brak shvatili kao za\u0161titu ili pomo\u0107 svojoj porodici, ulazi se u rizik
\nopravdavanja i normalizacije nasilja, zlostavljanja, iskori\u0161\u0107avanja djece.
\nUmjesto toga, dje\u010dije brakove treba tretirati kao te\u0161ku povredu ljudskih i dje\u010dijih prava, a suzbijanje de\u010dijih brakova kao borbu protiv jednog oblika trgovine ljudima jer postoji op\u0161ti dru\u0161tveni konsenzus o tome \u0161ta je najbolje za dijete, podr\u017ean: Porodi\u010dnim zakonom Crne Gore, Krivi\u010dnim zakonikom Crne Gore, Zakonom o za\u0161titi od nasilja u porodici; Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (1950); UN Konvencijom o uklanjanju svih oblika diskriminacije \u017eena (CEDAW, 1979); UN Konvencijom o pravima djeteta (1989); Konvencijom Savjeta Evrope o za\u0161titi djece od seksualnog zlostavljanja i seksualne zloupotrebe (Lanzarot konvencija, 2007.); Konvencijom Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima (2008);
\nKonvencijom Savjeta Evrope o sprije\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u porodici
\n(
\nIstambulska konvencija, 2014); Rezolucijom Savjeta Evrope 1468 (2005) o prisilnim brakovima i dje\u010djim brakovima; Preporukom Parlamentarne skup\u0161tine Savjeta Evrope 1723 (2005) o prisilnim brakovima i dje\u010djim brakovima. Kroz ve\u0107inu navedenih me\u0111unarodnih dokumenta dr\u017eave potpisnice se pozivaju na odre\u0111ivanje uzrasta od osamnaest godina kao minimalne uzrasne granice za sklapanje braka. Tako\u0111e, Rezolucija Evropskog parlamenta od 4.10.2017. o zaustavljanju prakse dje\u010djih brakova (2017\/2663(RSP)) i Rezolucija od 4.07.2018. U susret vanjskoj strategiji EU-a protiv ranih i prisilnih brakova \u2013 sljede\u0107i koraci (2017\/2275(INI)) upu\u0107uju da dje\u010dije, rane i prisilne brakove treba smatrati te\u0161kom povredom ljudskih i dje\u010djih prava.
\nStoga najbolji interes i dobrobit djeteta ne smije biti
\nograni\u010den postoje\u0107im obi\u010dajima i tradicijom ranog sklapanja brakova u bilo kojoj zajednici.
\nDje\u010diji ugovoreni, prisilni brakovi imaju elemente krivi\u010dnih djela iz oblasti kr\u0161enja polnih sloboda, seksualnog zlostavljanja i iskori\u0161tavanja djeteta, krivi\u010dnih djela protiv porodice i braka, kao i krivi\u010dnog djela trgovina djecom, a kr\u0161e se i odredbe Porodi\u010dnog zakona i me\u0111unarodnih propisa i preporuka.
\nKr\u0161e se prava devoj\u010dica na zdravlje, obrazovanje, jednakost, budu\u0107e zapo\u0161ljavanje, pravo na \u017eivot bez nasilja.
\n\u017drtve dje\u010dijeg braka su i dje\u010daci, \u010dime se i oni stavljaju u ulogu odrasle osobe za koju nisu spremni, \u0161to smanjuje i njihove mogu\u0107nosti za dalje obrazovanje i napredovanje.
\nPosljedice su dalekose\u017ene, ne samo po konkretnu djevoj\u010dicu ili dje\u010daka koji su \u017ertve prisilnog braka, nego i za sve djevoj\u010dice i dje\u010dake koji \u017eive u marginalizovanim, zatvorenim zajednicama, njihovu budu\u0107u porodicu-djecu.
\nSiroma\u0161tvo se isti\u010de kao faktor koji je najsna\u017enije povezan s pojavom dje\u010djih brakova, pri \u010demu se ne radi samo o siroma\u0161nim porodicama, ve\u0107 i o siroma\u0161nim zajednicama, kao i o tradicionalnim i veoma patrijarhalnim zajednicama u kojima je prisutna rodna nejednakost i diskriminacija \u017eena i djevoj\u010dica. \u010cesto su to neintegrisane romske i egip\u0107anske zajednice, sa tradicionalnim na\u010dinom \u017eivota, patrijarhalnim sistemom vrijednosti, u kojima se vrijednost i doprinos \u017eene sagledava se kroz ra\u0111anja djece i brigu o ku\u0107i. Tako\u0111e, o\u010duvanje nevinosti djevojke prije braka je pitanje \u010dasti i ugleda porodice pa se rana udaja u takvim situacijama smatra preventivnom mjerom, jer se predbra\u010dni polni odnos i trudno\u0107a smatraju velikom sramotom kako za djevojku, tako i za njenu porodicu. Uzrast djevojke za ulazak u brak u ovakvim zajednicama nije odlu\u010duju\u0107i za odre\u0111ivanje legalne i moralne prihvatljivosti istog jer je od toga va\u017enije o\u010duvanje svog tradicionalnog statusa. Razli\u010ditost ovih zajednica je direktan povod za marginalizaciju, diskriminaciju i dalje socijalno isklju\u010divanje od strane \u0161ireg dru\u0161tvenog okru\u017eenja koje takva pravila ocjenjuje zastarjelima i nazadnima, \u0161to djeluje kao povratna sprega: \u0161to je marginalizacija ve\u0107a, to su stege zajednice ja\u010de u namjeri da se o\u010duva njen integritet. Tako\u0111e, diskriminacija, stigmatizacija i predrasude
\ndoprinose da problem de\u010dijih brakova ostaje na socijalnoj margini.
\nDjeca se protiv ovakvog surovog prekida djetinjstva ne mogu sama boriti. Ona koja pru\u017ee otpor dje\u010dijem braku pomjeraju granice ljudskih prava u svojim zajednicama. Malobrojni uspiju, ostali budu odba\u010deni od porodice i zajednice kojoj pripadaju.
\nAko djeca \u017eive u integrisanim zajednicama, u kojima roditelji mogu da imaju posao i redovnu zaradu, obezbijede odgovaraju\u0107i stambeni prostor, djeca idu u \u0161kolu, sa jednakom mogu\u0107nostima za obrazovanje, posebno srednje, gdje institucije zajedni\u010dkim djelovanjem brinu da ne do\u0111e do napu\u0161tanja \u0161kole, pru\u017eaju usloge savjetovanja o planiranju porodice, za\u0161titi seksualnog i reproduktivnog zdravlja, zdravstvene usluge, rade na prevenciji svih pojava koje doprinose transgeneracijskom prenosu siroma\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i i \u0161ire djelovanje radi promjene dru\u0161tvenih i kulturnih obrazaca u pona\u0161anju mu\u0161karaca i \u017eena kako bi se uklonile predrasude, obi\u010daji i prakse zasnovane na ideji o podre\u0111enosti ili nadre\u0111enosti bilo kojeg pola ili na stereotipnim ulogama mu\u0161karaca i \u017eena te na pro\u0161irivanju za\u0161tite djece od svih praksi koje \u0161tetno djeluju na njihov psihofizi\u010dki integritet i ostvarivanje dje\u010dijih ljudskih prava, smanjuje se rizik dje\u010dijih brakova.
\nOd posebnog je zna\u010daja naprijed navedeni niz me\u0111unarodnih dokumenata koji isti\u010du potrebu propisivanja minimalnog uzrasta za stupanje u brak na na\u010din da bude uskla\u0111en sa definicijom djeteta prema UN Konvenciji o pravima djeteta i bez obzira na pristanak roditelja i\/ili sudova (na to upu\u0107uje i Odbor za prava djeteta u svojem Op\u0161tem komentaru br. 20. o implementaciji dje\u010djih prava tokom adolescencije). Ipak, veliki broj zemalja (me\u0111u kojima i Crna Gora, shodno Porodi\u010dnom zakonu) i dalje dozvoljava sklapanje braka prije navr\u0161ene punoljetnosti (sa \u0161esnaest godina).
\nTako\u0111e, Smjernice za postupanje nadle\u017enih institucija u slu\u010dajevima prepoznavanja i procesuiranja dje\u010djih brakova i vanbra\u010dnih zajednica (2017., autor NVO Centar za romske inicijative Nik\u0161i\u0107, shodno Strategiji za\u0161tite od nasilja u porodici 2016\u20132020. godine) doprinose ja\u010danju saradnje i efikasnosti dr\u017eavnih tijela koja su direktno uklju\u010dena u borbu protiv sklapanja nedozvoljenih brakova. Ovaj dokument propisuje operativne postupke, koji su definisani Smjernicama i zakonskim obavezama institucija: policije, centara za socijalni rad, zdravstvenih, vaspitno obrazovnih ustanova, pravosudnih organa, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, NVO.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana 26. i 27.05.2022. godine, Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe u\u010destvovala je na seminaru \u201eProgram osnovne obuke stru\u010dnih radnika\/ca, stru\u010dnih […]<\/p>","protected":false},"author":23,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}}},"uredjivanje":[130],"vrsta_sadrzaja":[137],"class_list":["post-20654","tuzilastva","type-tuzilastva","status-publish","hentry","uredjivanje-vdt","vrsta_sadrzaja-aktivnosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/sr_rs\/wp-json\/wp\/v2\/tuzilastva\/20654","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/sr_rs\/wp-json\/wp\/v2\/tuzilastva"}],"about":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/sr_rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/tuzilastva"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/sr_rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/sr_rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20654"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/sr_rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"uredjivanje","embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/sr_rs\/wp-json\/wp\/v2\/uredjivanje?post=20654"},{"taxonomy":"vrsta_sadrzaja","embeddable":true,"href":"https:\/\/tuzilastvo.me\/sr_rs\/wp-json\/wp\/v2\/vrsta_sadrzaja?post=20654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}