\n(\u201eMladi u riziku od socijalne isklju\u010denosti\u201c)
\n.
\nKonferencija je odr\u017eana u Podgorici, u Hotelu Centre Ville, a premijera filma \u201eDom\u201c u bioskopu Cineplexx, za predstavnike regionalnih i nacionalnih institucija, me\u0111unarodnih institucija, nevladinih organizacija, akademske zajednice.
\nProjekat ARYSE su u prethnodne \u010detiri godine, uz podr\u0161ku Evropske komisije i kofinansiranje iz bud\u017eeta zemalja iz kojih dolaze, sprovodile organizacije: ARSIS iz Albanije, Margina iz Bosne i Hercegovine, Juventas iz Crne Gore, Labirint sa Kosova, SHL iz Njema\u010dke, Hops iz Sjeverne Makedonije i Prevent iz Srbije. Op\u0161ti cilj projekta je pru\u017eanje doprinosa postizanju socijalne inkluzije ve\u0107ine mladih u riziku na regionalnom nivou, kroz ja\u010danje kapaciteta organizacija civilnog dru\u0161tva, regionalne\/nacionalne saradnje i aktivnosti koje se ti\u010du zastupanja.
\nCilj odr\u017eane konferencije je ispitivanje rezultata sprovo\u0111enja reformi i identifikovanje izazova u oblasti socijalnih politika koje se odnose na mlade u riziku od socijalne isklju\u010denosti, i to:
\ndjeca i mladi bez roditeljskog staranja; djeca i mladi Romi; djeca i mladi u sukobu sa zakonom; djeca i mladi koji borave na ulici; djeca i mladi koji koriste psihoaktivne supstance; i djeca i mladi koji \u017eive u porodicama sa istorijom sukoba sa zakonom i\/ili bolesti zavisnosti.
\nNa konferenciji su govorili: Nikola Janovi\u0107, ministar sporta i mladih; Ivana Vujovi\u0107, izvr\u0161na direktorica
\nNVO
\nJuventas; Fiona Mccluney, stalna koordinatorka sistema Ujedinjenih Nacija u Crnoj Gori; Katarina Miti\u0107, ekspertkinja za socijalnu za\u0161titu ranjivih grupa; Mihaela Bauer, zamjenica \u0161efa predstavni\u0161tva UNICEF-a za Crnu Goru; Milica Pajovi\u0107, predstavnica Ministarstva prosvjete Crne Gore; Sr\u0111an Vla\u0161kali\u0107, izvr\u0161ni direktor Somborskog edukativnog centra u Srbiji; Hasime Terzi\u0107i, savjetnica u kancelariji Ombudsmana Kosovo; Nevena Nikoli\u0107, predstavnica Beogradskog centra za ljudska prava; Andrea Nakova, predstavnica
\nNVO
\nNovinari za mlade, iz Sjeverne Makedonije.
\nKroz diskusiju su razmijena mi\u0161ljenja: o trenutnim socijalnim politikama prema djeci i mladima u riziku na Zapadnom Balkanu; stanju u oblasti socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga i njihove dostupnosti djeci i mladima u riziku; ulozi pravosu\u0111a u socijalnoj integraciji djece i mladih u riziku; saradnje institucija i nevladinih organizacija u oblasti pru\u017eanja usluga.
\nPredstavnici regionalnih organizacija su bili zainteresovani za detaljnije predstavljanje uloge Stru\u010dne slu\u017ebe Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva u krivi\u010dnom postupku prema maloljetnicima, posebno za mjere za\u0161tite djece\/maloljetnika od sekundarne viktimizacije i traumatizacije prilikom saslu\u0161anja djeteta\/maloljetnog o\u0161te\u0107enog primjenom audivizuelne tehnike primjerene potrebama djeteta i uz pomo\u0107 Stru\u010dne slu\u017ebe.
\nStoga je predstavljeno: da
\nsu za takvo saslu\u0161anje
\npotrebne
\ndvije
\nprostorije
\n,
\nkako
\nbi
\ndijete
\nbilo
\nu
\njednoj
\nprostoriji
\nsa
\npredstavnikom
\nStru
\n\u010d
\nne
\nslu
\n\u017e
\nbe
\n,
\nkoji
\nispituje
\ndijete
\n(
\nshodno
\nzahtjevima
\ndr
\n\u017e
\navnog
\ntu
\n\u017e
\nioca
\nza
\nmaloljetnike
\n, prilago\u0111eno sposobnostima i potrebama djeteta \u2013 forenzi\u010dki intervju),
\na
\nu
\ndrugoj
\n,
\ntehni
\n\u010d
\nki
\npovezanoj
\nprostoriji
\nnalazi
\nse
\ndr
\n\u017e
\navni
\ntu
\n\u017e
\nilac
\nza
\nmaloljetnike,
\nkoji
\nrukovodi
\nsaslu
\n\u0161
\nanjem
\nputem
\ntehni
\n\u010d
\nke
\nveze
\nsa
\npredstavnikom
\nStru
\n\u010d
\nne
\nslu
\n\u017e
\nbe
\n, a uz dr\u017eavnog tu\u017eioca za maloljetnike su prisutne stranke u postupku,
\nkoje
\nmogu
\nputem
\naudiovizuelne
\ntehnike
\nda
\nposmatraju
\ndijete
\ni
\n\u010d
\nuju
\nrazgovor
\nkoji
\nsa
\ndjetetom
\nobavlja
\npredstavnik
\nStru
\n\u010d
\nne
\nslu
\n\u017e
\nbe
\ni, uz dozvolu, posredstvom tu\u017eioca, postave pitanje.
\nRazgovor koji se vodi izme\u0111u predstavnika Stru\u010dne slu\u017ebe i tu\u017eioca dijete ne \u010duje, a zna da su oni putem tehni\u010dke opreme u komunikaciji, dijete zna da se razgovor snima, ko se nalazi u drugoj prostoriji i posmatra razgovor, da \u0107e u slu\u010daju podizanja optu\u017enice audiovizuelni snimak biti proslije\u0111en sudiji, da osumnji\u010deno lice ima pravo da vidi audiovizuelni snimak.
\nU sklopu konferencije odr\u017eana je i premijera dokumentarnog filma \u201eDom\u201c koji je kreirao Beogradski centar za ljudska prava, uz podr\u0161ku NVO Juventas, u sklopu projekta
\nARYSE
\n.
\nFilm govori o autenti\u010dnim problemima sa kojima se dvoje djece u sistemu insticionalne brige suo\u010dava. Me\u0111utim, ne radi se o dvije usamljene \u017eivotne pri\u010de, nego o globalnom problemu-\u0161tetnim posljedicama institucionalnog zbrinjavanja djece, izlo\u017eenosti nerazumijevanju, predrasudama, diskriminaciji, stigmatizaciji, razli\u010ditim oblicima neadekvatnog postupanja\/tretmana, razli\u010ditim oblicima nasilja i drugim te\u0161kim \u017eivotnim iskustvima tokom boravka u instituciji, \u0161to doprinosi njihovoj ranjivosti i podlo\u017enosti zlostavljanju i nakon izlaska iz sistema dr\u017eavne brige. Globalna iskustva govore da su, u odnosu na djecu koja \u017eive u drugim okru\u017eenjima, djeca u institucijama pod posebnim rizikom od svih oblika nasilja, zanemarivanja, nemarnog postupanja\/tretmana, negativne prakse i vr\u0161nja\u010dkog nasilja. Tako\u0111e, i da institucionalna briga sama po sebi treba da bude prepoznata kao oblik nasilja nad djecom, jer dovodi do odvajanja djece od roditelja, kao i zbog toga \u0161to odvajanje od roditelja ne prati istovremeni rad na reintegraciji djece u porodicu i preuzimanje pune odgovornosti stru\u010dnjaka za za\u0161titu djece u porodicama i zajednicama.
\nFilm \u201eDom\u201c navodi na: dovo\u0111enje u pitanje institucionalne brige o djeci; preispitivanje institucionalne prakse; preuzimanje odgovornosti za ishode insitucionalnog smje\u0161taja od strane relevantnih ministarstava, sektora, institucija, organizacija, pravosu\u0111a; omogu\u0107avanje djeci i mladima da (pro)govore o problemima u institucionalnom smje\u0161taju i
\npristup sigurnim mehanizmima \u017ealbe i prijavljivanja.
\nKoordinacija izme\u0111u razli\u010ditih ministarstava i sektora (socijalne za\u0161tite, zdravstva, obrazovanja) je nu\u017ena da bi se izbjeglo prebacivanje odgovornosti, a kontinuirano prikupljali podaci o polo\u017eaju djece u sistemu dr\u017eavne brige i djece pod rizikom, analizirali faktori koji doprinose dono\u0161enju odluka o institucionalnom smje\u0161taju djece i uspostavile usluge koje \u0107e pratiti djecu prije, za vrijeme i nakon izlaska iz institucija, posebno alternativni oblici zbrinjavanja u porodici i zajednici, zasnovani na individualnim potrebama i najboljem interesu svakog djeteta i porodice.
\nTako\u0111e, va\u017ena je i uloga pravosu\u0111a, \u010dije odluke mogu direktno uticati na indvidualne slu\u010dajeve kr\u0161enja prava djeteta u institucijama u kojima djeca i mladi borave.
\nDr\u017eava je ta koja nosi krajnju odgovornost za primjenu Konvencije o pravima djeteta, kako u dijelu nedozvoljenog odvajanja djece od roditelja (u institucijama je namanje djece koja nemaju roditelje) i da dijete dobije odgovaraju\u0107u pomo\u0107 i podr\u0161ku, tako i kroz pravo djeteta, koje je od strane odgovaraju\u0107ih vlasti poslato u instituciju radi brige, za\u0161tite ili lije\u010denja, na periodi\u010dno preispitivanje tretmana koji se pru\u017ea djetetu i svih drugih okolnosti zna\u010dajnih za njegov smje\u0161taj, uz obezbje\u0111ivanje prava djeteta da u\u010destvuje u postupku i izrazi svoje poglede o odlukama koje uti\u010du na njegov \u017eivot.
![\"Konferencija](\"https:\/\/wp.amplitudo.me\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/IMAGE-15789125285932029113681.jpeg\")
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"