Vrhovni državni tužilac Milorad Marković obratio se advokatima i državnim tužiocima na skupu posvećenom članu 3 Evropska konvencija o ljudskim pravima, u organizaciji Advokatske komore Crne Gore u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom.
„Zaštita ljudskih prava i primjena standarda iz člana 3 Konvencije, koji se odnosi na zabranu torture, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, nijesu odgovornost samo jedne institucije, već zajednička obaveza svih koji učestvuju u sprovođenju pravde“, ocijenio je Marković.
Istakao je da su odgovornost i profesionalnost advokata, jednako kao i tužilaca, temelj povjerenja javnosti u pravosuđe. Bez tog povjerenja, poručio je, nijedan pravni sistem ne može biti istinski snažan. Advokat, u sistemu koji počiva na vladavini prava, ima nezamjenjivu ulogu – čuvar je procesnih prava, garant pravičnog postupka i važan stub pravosudnog sistema. Kvalitet pravde, dodao je, zavisi ne samo od odluka suda i postupanja tužilaštva, već i od profesionalnosti i stručnosti advokature.
Marković je podsjetio da nije dovoljno da država sama ne primjenjuje torturu, već mora aktivno da spriječi zlostavljanje, zaštiti lica lišena slobode, obezbijedi adekvatne uslove pritvora i sprovede djelotvornu, nepristrasnu i brzu istragu svakog navoda o zlostavljanju, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Ukazao je da savremena praksa Evropskog suda pokazuje da se zaštita od nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ne iscrpljuje samo u klasičnim slučajevima policijske torture ili loših zatvorskih uslova, već se razvija i primjenjuje i u kontekstu sistemskog, posebno rodno zasnovanog nasilja. „Rodno zasnovano nasilje danas se prepoznaje kao pitanje ljudskih prava, a ne samo kao krivičnopravni problem“, istakao je.
VDT je naglasio da je obaveza države trostruka – preventivna, zaštitna i represivna. Institucije moraju pravovremeno prepoznati rizik, preduzeti mjere zaštite i obezbijediti da počinioci budu procesuirani na način koji potvrđuje nultu toleranciju na nasilje.
Poseban segment izlaganja bio je posvećen uputstvima za postupanje u predmetima sumnje na povredu člana 3 Konvencije i u slučajevima nasilja u porodici. Njihovom primjenom standardi Evropskog suda za ljudska prava postaju obavezujući model postupanja u radu državnih tužilaštava. Uputstva predstavljaju jasnu institucionalnu poruku da u predmetima torture i nasilja nema prostora za različita tumačenja, neujednačenu praksu ili odlaganje reakcije, već da su standardi postupanja obavezujući,a li I štite kako prava građana i tako I profesionalni integritet tužilaca.
Kada je u pitanju primjena Uputstva za postupanje u slučajevima nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, Marković je naveo da je tokom 2023. godine formirano 466 predmeta, u 2024. godini 977, a u 2025. čak 1.877 predmeta. Ovi podaci, kako je istakao, ne govore samo o kvantitativnom porastu, već i o većoj spremnosti institucija da prepoznaju i procesuiraju nasilje, kao i o ohrabrenosti žrtava da ga prijave.
Koordinatorke uputstava, državne tužiteljke u Višem državnom tužilaštvu Danka Ivanović Đerić i Ana Radović, predstavile su zapažene rezultate u predmetima torture i rodno zasnovanog nasilja, potvrđujući da standardi zaštite ljudskih prava postaju konkretna i primjenjiva praksa u radu tužilaštava.
