Na Forumu o vladavini prava 2025, održanom u Podgorici, vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavio je značajne rezultate i reformske procese Državnog tužilaštva, posebno ističući jačanje institucionalne otpornosti, profesionalne nezavisnosti i ukupne efikasnosti rada.

Marković je naglasio da Tužilaštvo funkcioniše kao institucija otporna na sve vrste pritisaka, te da je izgradnja nezavisnog, odgovornog i profesionalnog sistema tužilaštva jedan od temelja vladavine prava i osnovna garancija zaštite javnog interesa.

“Posebno je važno reafirmisati kulturu nezavisnosti. Tužilaštvo mora biti institucija u kojoj svaki tužilac zna da je profesionalno zaštićen, ali i da je dužan da djeluje odgovorno, savjesno i u skladu sa najvišim standardima etike i struke”, kazao je VDT.

On je poručio da nezavisnost i odgovornost nijesu odvojene kategorije – to su dva dijela iste cjeline i da bez profesionalne odgovornosti nema stvarne nezavisnosti, a bez nezavisnosti nema povjerenja javnosti.

Istakao je da nezavisnost nije samo institucionalna, već i individualna. Svaki tužilac, kako je naveo, odlučuje samostalno, oslanjajući se isključivo na zakonske odredbe i dokaze iz spisa predmeta. „Nezavisnost i odgovornost idu ruku pod ruku i pravda nije pravda ako nije vidljiva, a isto važi i za nezavisnot tužilaštva“, poručio je Marković.

Govoreći o percepciji javnosti, Marković je izrazio zadovoljstvo istraživanjem Svjetske banke, prema kojem u Crnoj Gori postoji visok stepen povjerenja u rad tužilaštva, veći čak i u odnosu na druge pravosudne institucije u regionu. Ocijenio je da je povjerenje građana potvrda ispravnog pravca započetih reformi.

Vrhovni državni tužilac istakao je da proces reforme ne može biti završen u dvije godine, ali da se temelji moraju odmah postaviti. “Za građane Crne Gore svaki segment Tužilaštva je bitan, kako bi imali osjećaj stvarnih rezultata, a ne samo apstraktnog rada tužilaštva. Na ovim principima nezavisnosti i odgovornosti zasnovan je ovaj period tužilaštva”, dodao je on.

U dijelu koji se odnosi na efikasnost postupanja, Marković je ukazao na izuzetno nizak procenat zastarjelih predmeta protiv poznatih učinilaca u periodu 2020–2025 — svega 0,63%, od čega je 0,59% zastarjelo prije podnošenja krivične prijave. Ovi podaci potvrđuju pravovremeno i profesionalno djelovanje tužilaštava u najvećem broju slučajeva. U predmetima gjde je učinilac identifikovan, zastarjelost ostaje statistički zanemarljiva.

Predstavio je i unapređenja ostvarena primjenom obavezujućih uputstava u oblastima nasilja u porodici, zaštite novinara, postupanja u predmetima torture i gonjenja za govor mržnje. U segmentu nasilja u porodici, kako je naglasio, zabilježen je snažan rast broja formiranih i okončanih predmeta. Projekcije pokazuju da će se njihov broj u tekućoj godini udvostručiti u odnosu na 2024, odnosno biti četiri puta veći nego 2023. godine.

Tokom panela „Reforme pravosuđa – izgradnja nezavisnog, efikasnog i odgovornog sudstva i državnog tužilaštva“, pored Markovića, učestvovali su predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić i državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović, dok je moderator bio pravni ekspert EUROL IV projekta Branko Hrvatin.